Naučnici Univerziteta Notingem ispitali su neurološke funkcije četrnaest dobrovoljaca i utvrdili da su ispitanici koji su bili više psihički oslabljeni imali hladniji nos, ali i lice.

Koristili su fotoaparate sa toplinskim slikama uz čiju su pomoć pratili rad mozga učesnika za vrijeme obavljanja mentalnih zadataka.

Zaključili su da je temperatura nosa u vezi sa mentalnim radnim opterećenjem, s obzirom na to da mozak pod pritiskom radi na preusmjeravanju protoka krvi od lica do njegovih neurona.

"Očekivali smo da će mentalni zahtevi za ispitanike rezultirati fiziološkim promjenama, ali veza između opterećenja i temperature kože bila je vrlo snažna. Nismo očekivali da će lice postati hladnije. Ovim preciznim načinom procjene opterećenja možemo razviti metode koje će pomoći ljudima u vrijeme velikog stresa", rekao je glavni autor studije dr Alaster Kambel Riči.

Kurir.rs