Iz Banke hrane ističu da je naročito izražen problem socijalne krize, ozbiljnog siromaštva, diskriminacije na tržištu rada. 

"Ovome se dodaje i veliki postotak korupcije i nepotizma što doslovno onemogućava nezaposlene u njihovom nastojanju da pronađu adekvatno radno mjesto za koje su školovani ili osposobljeni", saopštila je Marina Medojević predsjednica fondacije Banke hrane Crne Gore.

Ističe da se broj ljudi koji koriste razne vidove socijalne pomoći se povećao pro­te­kle go­di­ne i to za čak 763 po­ro­di­ce sa oko 4.500 čla­no­va. 

"Veliki je broj onih kojima bi ova podrška trebala a koji zbog određenih zakonskih prepreka (potencijalnog porodičnog nasledstva od kojeg ne mogu prihodovati, evidentiranja kao zaposlenih iako ne primaju platu) ne mogu da je ostvare što je zabrinjavajuće jer su ljudi prepušteni sami sebi. Sporno je i to da je kod nas socijalna pomoć neprihvatljivo niska(kreće se od 63.50 do 120.7 eura) i ne garantuje golo preživljavanje najugroženijih", kaže Medojević.

Dodaje da je broj nezaposlenih koji traže zaposlenje je preko 50 510  ljudi  po zvaničnim podacima.

"Mnogo ima neevidentiranih nezaposlenih ljudi, pa je broj onih kojima posao treba mnogo veći. Osim siromaštva među dugogodišnjim nezaposlenim, penzionerima sa najnižim primanjima,korisnicima socijalne pomoći evidentno  je i povećanje siromaštva među zaposlenim osobama. Po podacima Poreske uprave, najveći broj ljudi u Crnoj Gori prima platu između minimalca i 250 eura. Socijalni karton je trebao povezati više institucija koje imaju svoje baze podataka  kako bi dao precizan uvid u stvarno stanje socijalno ugroženih. Ne samo da ne rješavamo dugoodišnje siromaštvo koje poprima oblike cikličnog siromaštva već dobijamo i nove vidove ove ozbiljne "bolesti" današnjice", navodi se u saopštenju.

Medojević kaže da se bogatstvo uskog broja bogatih, povećava čak i u krizi a na drugoj strani raste broj siromašnih.

"Zašto mi kao država ne želimo da imamo poznato, imenom i prezimenom ljude kojima stvarno treba pomoć, što je bio zadatak socijalnih kartona, nije jasno.Takođe nije poznato zašto ne inoviramo Strategiju za borbu pritiv siromaštva i počnemo da se ozbiljno bavimo ovim problemom", kaže Medojević.

Smatra da je neshvatljivo je da nema zvaničnih podataka o siromaštvu od 2013. godine.

"Ne znamo koliko imamo siromašnih među mladima a ni među starima.Ne znamo kolika nam je stopa rizika od siromaštva", kazala je predsjednica Banke hrane.

Ona je navela neke od mjera za efikasniju borbu pritiv siromaštva: naplata poreskog duga, smanjenje nadoknada javnim finkcionerima, progresivno oporezivanje dobiti pravnih lica ,progresivanije oporezivanje dohotka, dok su povećanje PDV, akciza, ukidanje nadoknada za majke samo neki od mjera kojima se teret krize prebacuje na osiromašene građane "što je neprihvatljivo". 

"Ne znamo zašto čekamo sa otvaranjem socijalnih prodavnica, narodnih kuhinja u svim većim gradovima, uvođenjem besplatne užine u školi, besplatnog prevoza za đake, stipendiranjem djece iz socijalno ugroženih porodica do sticanja prvog zvanja, izgradnju socijalnih stanova sa okućnicama a prvenstveno prioriteta pri zapošljavanju najugroženijih , davanjem posebnih pogodnosti poslodavcima.
Zašto ne oslobodimo poreza najosnovnije životne namirnice, hranu za  bebe i osnovna higijenska sredstava ?
Šta je sa najavljenim dječijim dodacima za djecu iz socijalno ugroženih porodica čiji roditelji ne koriste socijalnu pomoć? Zašto je dječiji dodatak simboličan i ne omogućava ostvarivanje najnužnijih potreba djeteta?
Zašto kod nas ne može da zaživi energetska solidarnost , kako bi najugroždniji imali određeni broj besplatnih kilovat sata, koji bi omogučili da ne budu bez struje barem u najhladnijem dijelu godine", navodi se u saopštenju.

Banka hrane se zalaže za zakonsku regulativu zabrane bacanja hrane iz ekonomskih, ekoloških i moralnih razloga.

"Samo dio onog što se baci bi mogao doprinijeti da “gladni “ u našoj državi budu nahranjeni", poručuje Medojević.

Iz Banke hrane se pitaju šta političarima kreatorima javne politike znači Dan socijalne pravde?

"Molimo ih da usmjere svoju energiju  na ispravljanje dubokih socijalnih nepravdi u koje je utonulo crnogorsko društvo i da se posvete stvaranju socijalno pravednijeg crnogorskog društva", zaključeno je u saopštenju.