Kako se navodi, slab rad institucija, korupcija i dominacija vlade u nekim industrijama usporava razvoj Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Albanije i Makedonije.

"Osnovni problem usporenog ekonomskog razvoja jeste niska produktivnost u cijeloj regiji. To je rezultat malih investicija, slabih institucija i teškog poslovnog okruženja", navodi EBRD u svom izvještaju objavljenom na Investicionom samitu za zapadni Balkan u Londonu, prenosi N1.

Iako je privatni sektor glavni doprinos ekonomskom učinku u svih šest zemalja, vlada dominira u ključnim industrijama sa značajnim planovima privatizacije u budućnosti.

Produktivnost privatnog sektora širom zapadnog Balkana iznosi tek 60 odsto ukupnog nivoa koji EU traži.

EBRD navodi da je prosječna godišnja stopa rasta za period između 2001. i 2016. godine iznosio 3,2 odsto za zapadni Balkan, što znači da šest zemalja zapadnog Balkana mogu postići prosječni BDP po glavi stanovnika u EU za 60 godina.

Međutim, EBRD takođe naglašava da je brzina konvergencije znatno usporena u proteklih sedam godina.

Region je ostvario prosječni godišnji rast u postkriznom periodu između 2009. i 2016. godine od samo 1,2 odsto, dok je između 2001. i 2008. godine iznosio 5,3 odsto u pretkriznom periodu.

Dakle, u okviru pesimističkog scenarija koji koristi postkrizne stope rasta, zapadnom Balkanu bi trebalo više od 200 godina da se prilagodi.

Optimističkio gledište koje koristi stope rasta prije krize, ipak bi omogućio zapadnom Balkanu da za 40-ak godina dostigne nivo EU.

"Potpuno približavanje EU zahtijevaće od država da implementišu odlučan i sveobuhvatni program reformi u cilju povećanja produktivnosti i investicija",zaključuje se u Izvještaju.