To je ocijenjeno na konferenciji „Transparentan socijalni dijalog kao preduslov zdravog i održivog ekonomskog i društvenog  razvoja u regionu“, koju je organizovala Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG).

Predsjednica UPCG, Svetlana Vuksanović, ocijenila je da socijalni dijalog u poslednjih nekoliko godina prkosi svim problemima koji su prisutni u privredama zemalja regiona.

„I pored velikih iskušenja, socijalni dijalog se više puta pokazao kao jedini pravi alat u rješavanju problema te ubrzavanju ekonomskog rasta i razvoja jednog društva. Moramo priznati da je njegov značaj i kvalitet u poslednjih nekoliko godina ojačan, te da u našim zemljama počinje da zauzima ono mjesto koje mu pripada“, istakla je Vuksanović.

Svetlana Vuksanović, foto: PR Centar

Socijalni dijalog u Crnoj Gori, kako je podsjetila, ove godine slavi deset godina od konstituisanja.

„Ipak, i pored svega toga,i dalje imamo iste probleme koji su prisutni od samog početka i koji ne dozvoljavaju da socijalni dijalog bude ono što bi zaista trebalo da bude. I dalje nismo uključeni u proces donošenja svih odluka, koje imaju direktne posledice na zaposlene i poslodavce. I dalje nemamo prepoznatljivost kod svih nosilaca odluka o značaju i važnosti socijalnog dijaloga“, navela je Vuksanović.

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori, iako prirodno ima dosta razlika, komunikacija između UPCG i predstavnika sindikata je veoma ojačana.

„Poslednji primjeri su pokazali da oba partnera imaju zajednički cilj, a to su zadovoljan zaposleni, odgovoran poslodavac i na kraju jaka i snažna privreda, koja jedina može donijeti napredak našem društvu“, istakla je Vuksanović.

Ona je rekla da je jasno da se sve zemlje iz regiona susreću sa istim problemima, i da se, kako je navela, isti problemi negdje javljaju prije, a negdje kasnije.

„Iz tog razloga, svakodnevna komunikacija socijalnih partnera predstavlja glavni alat za brže i efikasnije rješavanje svih problema. Ova komunikacija između naših regionalnih partnera je na viskom nivou, ali je moramo i dalje unapređivati“, kazala je Vuksanović.

Sekretar Ministarstva rada i socijalnog staranja, Elmedin Rovčanin, podsjetio je da se socijalni dijalog u Crnoj Gori zasniva na Ustavu, Zakonu o socijalnom savjetu, Zakonu o radu i Zakonu o reprezentativnosti sindikata.

„U Crnoj Gori su uspostavljeni brojni mehanizmi socijalnog dijaloga, prvenstveno kroz tripartitni , ali bipartitni socijalni dijalog. Socijalni dijalog na tripartitnoj osnovi se odvija u Socijalnom savjetu, kao i kod pojedinih granskih kolektivnih ugovora za javna preduzeća i javne ustanove i druge javne službe čiji osnovač nije država“, naveo je Rovčanin.

On je kazao da se pored tripartitnih, intenzivno sprovodi bibartitni socijalni dijalog između socijalnih partnera, pregovaranjem i zaključivanjem granskih kolektivnih ugovora i kolektivnih ugovora kod poslodavaca.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Srđa Keković, rekao je da je pozitivno što je u Crnoj Gori u poslednjih nekoliko godina usvojeno više zakonskih akata i dokumenata.

„Prisjetiću se Zakona o štrajku, kojeg smo nedavno donijeli, Zakona o Socijalnom savjetu, Zakona o reprezentativnosti sindikata, i ono što je najznačajnije Opšteg kolektivnog ugovora, kojeg smo potpisali 2014. godine. Podsjeću u na izmjene i dopune Zakona o radu koje su stupile na snagu decembra 2013. godine, koje smo pregovarali dvije godine sa poslodavcima i Vladom, a imamo trenutak Crna Gora donosi novi Zakon o radu, koji se očekuje polovinom godine“, naveo je Keković.

Srđa Keković, foto: PR Centar

On je ocijenio da je negativno da još uvijek Socijalni savjet u Crnoj Gori, ako će slaviti deset godina jubileja od konstituisanja, još uvijek nema posebnu snagu kad su u pitanju stavovi koje taj socijalni savjet zauzima u razmatranju onih dokumenata i situacija od posebnog značaja za zapošljene i poslodavce.

„Ono što nas iskreno takođe boli je što se jedino u Crnoj Gori taj savjet zove Socijalni, a ne zove se Ekonomsko-socijalnim savjetom kako se zove u Evropi i EU. Negativno je i to što kada je u pitanju bipartitni dijalog, još uvijek imamo nisku kulturu tog socijalnog dijaloga, od strane određenog broja poslodavaca“, ukazao je Keković.

Generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore, Duško Zarubica, smatra da su normativne pretpostavke za socijalni dijalog kvalitetno postavljene, ali se, kako je naveo, u praksi neadekvatno implementiraju postignuti dogovori, ne primjenjuju zakoni i drugi akti zaključeni uz saglasnost socijalnih partnera.

„Radno i socijalni zakonodavstvo često se mijenjaju u nesinhronizovanom postupku inciranom od ovlašćenih ministarstava ili čak pod pritiskom krupnog kapitala. U cilju bolje i uspješne implementacije socijalnog dijaloga, treba prihvatitit sindikate kao istinske partnere i sve odluke donositi uz puno učešće sindikata i poslodavaca, a Socijalni savjet učiniti ključnim tijelom za dogovor o tim pitanjima“, istakao je Zarubica.

Na konferenciji su učestvovali predstavnici Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE) i socijalnih partnera iz zemalja regiona (Srbija, Albanija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Crna Gora).

U toku konferencije održana su dva panela „Socijalni dijalog u regionu, pozitini primjeri i neophodna unapređenja“ i „Primjer socijalnog dijaloga u zemljama EU“.