On  je danas, povodom obilježavanja Svjetskog dana energetske efikasnosti, bio gost u jutranjem programu TV Vijesti – Boje jutra, gdje je govorio o projektima koje u ovoj oblasti sprovodi Ministarstvo ekonomije, ali i o konkretnim savjetima za manju potrošnju električne energije.

„Na troškove grijanja utiču mnogi faktori: na prvom mjestu utiče veličina prostora koji se grije, drugi važan faktor je postojanje izolacije objekta, kao i njegova pozicija, odnosno orjentisanost ka sjeveru ili jugu. Takođe, veoma važan faktor koji utiče na troškove grijanja jeste period kada se energenti, ako govorimo o drvima i peletu, nabavljaju – da li je to tokom ljeta, kada je cijena niža, ili u zimskom periodu“, kazao je Radulović i podsjetio da energetska efikasnost nije štednja energije, već  optimizacija potrošnje, a da se pritom zadrži isti ili poveća nivo komfora.

Pored različitih sistema za grijanje, bojler, mašine za veš i suđe, su uređaji, kako je kazao, sa najviše instalisane snage.

„Međutim, potrošači ne plaćaju snagu, već potrošenu energiju koja je proizvod snage i vremenskg perioda u kojem koristimo uređaj. I rasvjeta značajno utiče na potrošnju električne energije, pa potrošnja sijalica ima značajno učešće na ukupnom računu za električnu energiju“, pojasnio je Radulović.

Na pitanje da li je efikasije da bojler bude stalno uključen ili da se povremeno i isključuje, Radulović je kazao da to, prije svega, zavisi od broja članova domaćinstva.

„Moja preporuka jeste da, ako je riječ o manjem broju članova – jedno ili dvoje, treba da uključuju bojler isključivo u večernjim satima, kada je električna energija najjeftinija. Dakle da tokom noći akumuliraju toplotnu energiju koju će koristiti tokom dana. Međutim, ako je riječ o domaćinstvima sa većim brojem članova, a samim tim i većim zahtjevima, smatram da je efikasnije da je bojler uključen tokom čitavog dana, kako bi uvijek imali toplu vodu“, odgovorio je on.

Radulović je podsjetio da od 01. jula ove godine na tržištu nećemo moći da nađemo sijalice sa žarnom niti snage 100 vati i jače, od 01. januara 2019. one od 75 vati i jače, od 01. jula 2019. sijalice od 60 vati i jače, dok od 01. januara 2020. godine na tržištu nećemo moći naći energetski neefikasne sijalice, što jesu sijalice sa užarenom niti.

„Sijalice zaista utiču na potrošnju, što građani vrlo često zanemarju prilikom odlučivanja koji izvor svjetlosti će da koriste u svojim domovima. Griješimo kada upoređujemo cijenu nabavke sijalica različitih tehnologija. Ako uzmem za primjer sijalicu sa žarnom niti od 100 vati, koja u prodavnicama košta oko 30 centi, i ako uzmemo da ona radi svakog dana u prosjeku 6 sati,  potrošiće 21 euro električne energije na niovu godine. Sijalice iste snage u led tehnologiji ima 6 puta manju snagu, što je snaga od 18 vati. Ukoliko led sijalicu od 18 vati 6 sati svakoga dana, ona će potrošiti 6 puta manje električne energije za godinu dana, odnosno 3,5 eura. Dakle, vidimo samo na primjeru jedne sijalice koliki je potencijal za uštede – oko 17 eura godišnje možemo da uštedimo koristeći led svjetiljke umjesto onih sa užarenom niti“, kazao je Radulović i dodao da očekuje da će se, eliminacijom energetski neefikasnih uređaja, podstaći konkurentnost na tržištu i da će doći do postepenog pada cijena.

Kada je riječ i projektima, Ministarstvo ekonomije je od 2009. godine kroz dva projekta energetske efikasnosti, koja podrazumijevaju primjenu mjera energetske efikasnosti na zdravstvenim i obrazovanim ustanovama, finansiralo rekonstrukciju ukupno 48 objekata vrijedu više od 35 miliona eura.