Ukoliko ste bili među brojnim posjetiocima koji su prethodnih dana obišli Kulturni centar Beograda, vjerovatno ste se našli oči u oči sa brojnim bagerima, vinjacima i ostalim reklamama koje su izložene u galeriji “Podroom”, u okviru izložbe “Polet”. Možda su vam reklame djelovale poznato, ali niste mogli da se sjetite gdje ste ih vidjeli. Ili je najveći dio izloženih reklama za Vas bio nepoznat? Ne brinite, sve su to reklame koje su izlazile u “Ekonomskoj politici”, časopisu u kojem su se oglašavale sve kompanije bivše SFRJ i koji je jednom nedjeljno stizao na adrese direktora brojnih kompanija. I tako cijelih pedeset godina.
“To je časopis koji je bio namijenjen tadašnjim menadžerima i direktorima. On nije bio u slobodnoj prodaji na kioscima, već je dolazio na račun pretplate. Možemo da kažemo da je bio namijenjen nekoj vrsti elite koja je upravljala državom”, kaže u razgovoru za B92 Nenad Trifunović iz studija “Metaklinika”.
Njemu su u ruke prije nekoliko godina dospjeli brojevi “Ekonomske politike”. Donio ih je Mijat Lakićević, ekonomski novinar koji je želio da skenira oglase ne bi li ih iskoristio kao materijal za svoju knjigu “Ispred vremena”. Odmah je bilo jasno da je riječ o zanimljivom i rijetko viđenom materijalu koji iz sasvim novog ugla govori o minulom vremenu.
“Čim je Lakićević izašao iz kancelarije počeo sam na internetu da tražim sve što postoji o ‘Ekonomskoj politici’. Shvatio da tamo ne postoji nijedan tekst, baš ništa o časopisu koji je bio nedjeljnik i koji je izlazio pola vijeka. Našao sam svega nekoliko biografija u kojima se naziv pojavljuje kao jedna od stavki”, priča Trifunović. “To mi je bilo čudno jer su za časopis radile sve ‘face’ tog perioda iz oblasti ekonomskog novinarstva, kao i Koraks, Petričić, Peternik... Sve su to znamenite ličnosti ilustracije, dizajna i fotografije.”
To je bio dovoljan signal da krenu u dvogodišnje istraživanje perioda od 1969. do 1980. godine. Uskoro je pred timom bilo više od hiljadu i sedamsto skeniranih oglasa, od kojih je svega desetina izložena u KCB-u. Radovi su podijeljeni na industrijske oblasti, a bilo je i nesvrstanih koji, upravo zbog toga nisu izloženi.
(Izvor:B92)