Lacmanović, je danas na pres konferenciji, kazao da Agencija snažno podržava i afirmiše nastojanje DIK-a i drugih subjekata da vrše praćenje vjerodostojnosti dokumentacije koju su dostavili kandidati za predsjednika Crne Gore.

„Vršenje uvida u dokumentaciju mora se posmatrati iz dva ugla - da li su potpisi na zakonit način pribavljeni i da li je obrada ličnih podataka urađena u skladu sa zakonom. Što se tiče prvog ugla posmatranja ove problematike, to nije nadležnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, jer se vjerodostojnošću prikupljenih potpisa trebaju baviti drugi nadležni organi“, rekao je Lacmanović, prenosi PR Centar.

On je ukazao da se, shodno odrebama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, podaci moraju obrađivati na pošten i zakonit način ili uz, kako je naveo, saglasnost osoba čiji se podaci obrađuju.

„Bilo koji od ova dva uslova da je ispunjen on podrazumijeva da se to ne mora raditi u većem obimu nego što je potrebno, da bi se ostvarila svrha zbog koje su podaci prikupljeni. Na ovaj način na koji se pokušava vršiti kontrola vjerodostojnosti prikupljenih podataka kroz aplikativno rješenje koje je kreirala DIK, se na značajan način mogu ugroziti slobode i prava osoba o kojima se radi“, upozorio je Lacmanović.

On je pojasnio da se ukucavanjem jedinstvenog matičnog broja može se doći do podatka ne samo od građana čiji su moguće potpisi zloupotrijebljeni nego i od, kako je naveo, drugih subjekata, „i na taj način se izvršiti uvid i doći do informacije o vašem političkom mišljenju“.

„Treba konstatovati da, shodno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, političko mišljenje spada u posebnu kategoriju ličnih podataka, koji se na poseban način označavaju i štite. Imajući u vidu da je jedinstven matični broj lako dostupljiv iz različitih izvora i različitim subjektima, moramo ukazati na opasnost da neovlašćena lica i neovlašćeni subjekti dođu do podatka o tome koga ste podržali i na taj način do vašeg politčkog mišljenja“, kazao je Lacmanović.

Prema njegovim riječima, poznato je da mogući poslodavci, izabrani ljekari, banke, mobilni operatori, politički subjekti imaju pristup jedinstvenom matičnom broju na različite načine.

„Ako su tačne informacije da je DIK već pojedinim nevladinim organizacijama omogućila uvid u potpise koji su prikupljeni i dostavljeni od osoba koje su podnijele kandidaturu i kojima su one potvrđene, i ukoliko je to urađeno bez saglasnosti sa osobama čiji podaci su obrađivani, to može značiti kršenje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti“, rekao je Lacmanović.

Prema njegovim riječima, to ne samo da znači kršenje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti nego i, kako je upozorio, kršenje člana 43 Ustava Crne Gore „kojim se jemči zaštita ličnih podataka i člana 45 koji propisuje da je glasanje tajno“.

„Vršenjem uvida i kontrolom vjerodostojnosti dokumentacije dostavljene od strane lica koja su se kandidovali za predsjednika Crne Gore se može narušiti član 45 kroz pravo građana da slobodno biraju i da budu birani i da tajno glasaju. U ovom slučaju treba imati u vidu da pravo na zaštitu ličnih podataka ima prednost u odnosu na javni interes“, istakao je Lacmanović.

On smatra da se vjerodostojnost potpisa predsjedničkih kandidata mogla provjeriti tako da se u aplikaciji istovremeno ukucaju jedinstveni matični broj i broj lične karte, jer, kako je pojasnio, teško da isti subjekat može imati oba lična podatka.

„Takođe, dolazimo do zaključka da se cilj mogao ostvariti i u vidu slučajnog uzorka. Da su pod kontrolom DIK-a bila angažovane osobe koje bi vršile provjeru vjerodostojnosti potpisa“, naveo je Lacmanović.

On je ukazao da je potrebna validnija kontrola biračkog spiska, da se, kako je pojasnio, onemogući kopiranje i štampanje biračkog spiska i na taj način neovlašćena i nekontrolisana distribucija tog dokumenta sa ličnim podacima.

„Agencija će, nadam se, do kraja sedmice izaći sa preporukom DIK-u na koji način da se vrši efikasna kontrola dokumentacije dostavljene od kandidata za predsjednike ali i da se uradi kvalitetna zaštita ličnih podataka kroz onemogućavanja da tih informacija do neovlašćenih subjekata“, rekao je Lacmanović.

Na pitanje novinara da li je preporuka Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama obavezujuća za DIK, Lacmanović je pojasnio da bi bila obavezujuća odluka, mora biti izvršen nadzor.

„Mi nismo izvršili nadzor i utvrdili da li su kandidati za predsjednika na valjan način obradili lične podatke u slučaju prikupljanja našeg matičnog broja, adrese, zanimanja...Zbog toga šaljemo preporuku za koju vjerujemo da će biti dovoljna za DIK da promijeni ovu praksu“, naveo je Lacmanović.

Upitan da li postoji politička odgovornost kanidata za predsjednika za koje je utvđeno da su dostavili nevjerodostojne potpise, Lacmanović je rekao da postoji, ali da je ona u domenu pravosudnih organa.

PR Centar