Bojanić je u intervjuu agenciji Mina kazao da uvažava sve do sada prijavljene opoziciono nastrojene kandidate i da ih ne smatra političkim protivnicima, kao i da je potpuno ravnodušan na to ko će biti kandidat Demokratske partije socijalista (DPS).

Komentarišući tvrdnje da on nije nestranački kandidat, Bojanić je rekao da će, ukoliko neko smatra da je formulacija, a ne suština njegove kandidature sa svim porukama, stavovima i namjerama, nešto što može presudno uticati na opredjeljenje birača, iznijeti nekoliko činjenica.

"Pa neka javnost sama prosudi koja bi od opcija - nestranački, nezavisni ili višestranački, najviše odgovarala, uz opasku da nemam problem ni sa jednom od njih", dodao je Bojanić.

On je istakao da godinama unazad nije član nijedne političke stranke, i da je njegova kandidatura podržana od velike većine parlamentarnih opozicionih subjekata.

"Jezikom brojki, 80 odsto opozicionih poslanika, uz sve građane koji će na različite načine biti dio kampanje, stoji iza moje kandidature", precizirao je Bojanić.

Upitan da prokomentariše ocjene da je on iznuđeno rješenje i da je podjela unutra opozicije rezultirala njegovim kandidovanjem, Bojanić je ocijenio da se "i u ovom pitanju forma nalazi ispred suštine, a zajedništvo najvećih opozicionih subjekata se iskrivljuje u podjelu".

"Ne smatram sebe iznuđenim rješenjem, već kandidatom sa najvećim izgledima da pobijedi na predstojećim predsjedničkim izborima. Kako će me ko nazivati i ko će biti kandidat iz DPS, okolnosti su na koje sam u potpunosti ravnodušan. Imam svoj plan kampanje i svoje poruke koji ne zavise od druge strane", kazao je Bojanić.

Na pitanje kako ocjenjuje to što će opozicija imati više kandidata, i očekuje li podršku u drugom krugu, Bojanić je kazao da vjeruje da je ukupno objedinjavanje opozicije u podršci jednom kandidatu bilo najoptimalnije rješenje, ali da su stvari takve kakve jesu.

"Takav scenario sada je gotovo nemoguć, ali smatram da u konačnom to neće biti presudno. Uvažavam sve do sada prijavljene opoziciono nastrojene kandidate i ne smatram ih političkim protivnicima", rekao je Bojanić.

Upitan da li očekuje podršku ostalih opozicionih kandidata ako prođe u drugi krug, on je kazao da vjeruje u svoj konačan uspjeh.

"A svako od kandidata će donijeti odluku u skladu sa razvojem situacije i svojim stavovima i namjerama", dodao je Bojanić.

Na pitanje kako na njegovi izborni rezultat može uticati to što je bio protiv članstva u NATO, Bojanić je kazao da to neće imati negativan uticaj.

"Bio sam mišljenja, a i sada ga imam, da se obostrano optimalan odnos Crne Gore i NATO Alijanse može obezbijediti u okviru Partnerstva za mir. Pod pojmom patnerstvo podrazumijevam iskrene i bliske odnose", pojasnio je Bojanić.

On je kazao da nema dilemu da će ga predstavnici tih država više cijeniti i uvažavati "nego one koji se degutantnim dodvoravanjem bore za njihovu naklonost".

"Providna priča DPS propagandista imaće za rezultat njihov poraz, tako da ih ohrabrujem da nastave u tom maniru", dodao je Bojanić.

Upitan da li je to za njega definitivno završeno pitanje, i hoće li, kao potencijalni predsjednik, poštovati tu činjenicu, Bojanić je kazao da je odluka donešena i da je država Crna Gora stupila u ugovorni odnos sa NATO savezom.

"Ako se zalažemo za pravnu državu, a smatram da niko odgovoran to ne dovodi u pitanje, moramo svi poštovati Ustav, zakone i međudržavne ugovore i sporazume, bez obzira sviđali nam se ili ne. Naravno da ću kao predsjednik poštovati Ustav i sve zakone i međunarodne ugovore i sporazume države Crne Gore", kazao je Bojanić.

On je poručio da će uvažavati građane i poštovati njihova mišljenja, bila ona u suprotnosti ili ne sa njegovim stavovima.

"Predsjednik države ne smije se ponašati kao partijski apartčik koji ide u partiju po 'svoje' mišljenje", smatra Bojanić.

Na pitanje kakav je njegov stav po pitanju položaja predsjednika države i ovlašćenja koja ima, Bojanić je kazao da se stiče utisak da je to samo protokolarna dužnost.

To je, kako je naveo, rezultat činjenice da su dosadašnji predsjednici bili samo sprovodioci politike partije na vlasti.

"Tačno je da po Ustavu Vlada, a ne predsjednik, vode unutrašnju i spoljnu politiku, ali je i činjenica da postoji mnogo oblasti gdje predsjednik svojim aktivnostima može doprinijeti demokratizaciji društva, značajem svoje funkcije uticati na pozitivan ishod mnogih političkih procesa, dati veliki doprinos u zaštiti ljudskih prava i sloboda", kazao je Bojanić.

On je podsjetio da predsjednik, takođe, može preispitati i eventualno dati pojedine zakone ili djelove zakona na ponovno razmatranje i doradu kako bi bili bolji, pravičniji i efikasniji, i predlagati stručne i profesionalne kadrove, a ne, kako je kazao , partijske vojnike, za mnoga značajna mjesta u državnoj administraciji i regulatornim tijelima.

Pored toga, smatra Bojanić, postoji i niz drugih mogućnosti, naizgled sitnih, koje daju prostor predsjedniku da doprinese boljem ugledu države Crne Gore, i da donenese direktne koristi njenim građanima.

"Moja je dužnost i namjera da se aktivno, odgovorno i sa velikom pažnjom bavim svim navedenim aktivnostima. Postojeći Ustav i zakonska regulativa daju pristojan okvir onome ko ima iskrenu namjeru da se uhvati u koštac za mnogim problemima koji tište društvo", kazao je Bojanić.

Naravno, kako je naveo, za to treba imati razumijevanje za sve, a ne samo neke građane Crne Gore, kao i jasan stav, karakter, i biti otporan na partikularne partijske interese i uticaje bilo kojih interenih grupacija.

"Da zaključim - imati sve ono što, nažalost, dosadašnji predsjednici Crne Gore nijesu imali", dodao je Bojanić.

Rtcg/Mina