Istraživači iz Gugla i istraživačke organizacije "Verli lajf sajens" (Verily Life Sciences) razvili su novi sistem sposoban da predvidi vjerovatnoću srčanih oboljena pacijenta na osnovu slika mrežnjače.

Predviđanja algoritma su, do sada, otprilike ista kao dosadašnje metode, s tim što je nova metoda mnogo manje invazivna. 

Dijagnoziranje i prognoza oboljenja putem očnog pregleda nije novina. Doktori često na taj način uočavaju oboljenja poput dijabetesa, jako visokog krvnog pritiska, visokog holesterola i nekih tipova raka, piše Biznis Insajder. 

Algoritam analizira slike očnog dna u kojem se vide krvni sudovi na mrežnjači. 

Faktori koji povećavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja su, između ostalog, uzrast, krvni pritisak i pol. Putem analize očnog dna, algoritam uspeva da sazna uzrast pacijenta sa marginom greške od tri godine, pušački status preciznošću od 71 odsto i skoro tačan krvni pritisak. 

Kada su istraživači vidjeli da algoritam tako dobro predviđa te karakteristike, riješili su da pokušaju da mu postave zadatak da predvidi vjerovatnoću srčanog udara i šloga. 

Istraživači su koristili bazu od 150 slika mrežnjače čiji su vlasnici doživjeli napad u narednih pet godina od slikanja. Kada su pred program stavili jednu od tih slika u paru sa slikom mrežnjače zdravog čoveka, on je uspjevao da pogodi koji će doživjeti kardiovaskularno oboljenje sa 70 odsto preciznosti, prenosi Nedeljnik. 

Standardna procedura koja se koristi, i za koju je potreban uzorak krvi pacijenta, ima preciznost od 72 odsto. Ovu brojku i algoritam dostiže, kada mu se daju informacije o polu, uzrastu i težini pacijenta. 

Istraživači su shvatili da algoritam obraća posebnu pažnju na krvne sudove kada predviđa srčana oboljenja. Na taj način, istraživanja poput ovog pomažu ljekarima i naučnicima da nauče više o ljudskom tijelu i izvuku nove informacije iz već postojećih podataka. 

Kardiovaskularna oboljenja su vodeći uzrok smrti u svetu, te je pomoć koju će nam pružiti inteligentne mašine prijeko potrebna u toj borbi.