Panel diskusija „Ka efikasnijoj borbi protiv korupcije“ organizovana je u okviru istoimenog projekta, koji IA sprovodi uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandiji,

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Dina Bajramspahić je, na drugom panelu „Represivna borba protiv korupcije“, kazala da prošlogodišnji Izvještaj o radu Specijalnog državnog tužilaštva pokazuje da je 15 tužilaca imalo predmete protiv 1.229 osoba.

"Nemoguće je uporediti podatke iz Izvještaja o radu policije, tužilaštva i sudova, jer naša policija izvještava o krivičnim djelima i krivičnim prijavama, Tužilaštvo izvještava o licima, dok sudovi izvještavaju o predmetima. Tako da smo analizirali rezultate Specijalnog državnog tužilaštva", pojasnila je Bajramspahić, prenosi PR Centar,

Prema njenim riječima, za 168 osoba je data naredba o sprovođenju istrage, što je, kako je kazala, svega 13,6 odsto od ukupnog broja.

"To navodi na razmišljanje da se moraju odrediti prioriteti u radu tog tužilaštva. Ako se to uporedi sa svim izvještajima o Crnoj Gori, koji pokazuju da je korupcija široko rasprostranjena, a problem organizovanog kriminala u Crnoj Gori izrazit, ti predmeti ostaju izvan onoga što su predmeti u radu Specijalnog državnog tužilaštva", ocijenila je Bajramspahić.

Dina Bajramspahić

Ona je pojasnila da je 15 tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva, podnijelo optužbu protiv deset osoba u prošloj godini, iako su, kako je navela, za 555 osoba postupci i dalje u toku.

"Osim toga, imali su i 32 sporazuma o priznanju krivice, što smatramo da je efikasno rješenje. Međutim, svi ti sporazumi su bili u okviru četiri predmeta", pojasnila je Bajhramspahić.

Ona je kazala da u Specijalnom državnom tužilaštvu nema predmeta za davanje i primanje mita.

"Specijalno državno tužilaštvo je primilo svega jednu prijavu za primanje mita, a čak ni ta nije bila u njihovoj nadležnosti, nego su je ustupili nadležnom tužilaštvu. Iz ranijeg perioda su imali predmete protiv pet osoba, ali oni su i dalje u postupku. Negdje u toj velikoj masi predmeta, ogromnog broja osoba i medijskih navoda, u potpunosti smo izgubili davanje i primanje mita, koji je najvažnije krivično djelo u domenu predmeta iz oblasti koruptivnih krivičnih djela", poručila je Bajhramspahić.

Instutucionalni okvir u Crnoj Gori, kako je ocijenila, nije zaokružen, a Uprava policije i Specijalno državno tužilaštvo "ne rade punim kapacitetima i postoji prostor za njihovim unapređenjem".

V.D. Ravnateljica Ureda za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta u državnom odvjetništvu Hrvatske (USKOK) ,Tamara Laptoš, istakla je da je rad tog tijela doprinio zatvaranju poglavlja 23. i 24. u pregovaračkom procesu, a time i ulasku Hrvatske u Evropsku uniju (EU).

Tamara Laptoš i Dina Bajramspahić

„USKOK je kontinuirano izvještavao Evropsku komisiju o postignutom napretku u tom području i prezentovao ostvarene rezultate. Međutim, bez obzira na članstvo u EU, to ne znači da je borba protiv korupcije dovršena. Bez obzira na sve ove naše rezultate, čeka nas još puno posla“, ocijenila je Laptoš.

Ona je kazala da je vrlo mali broj presuda u odnosu na broj pokrenutih i podignutih optužbi protiv najviših državnih funkcionera.

Prema njenim riječima, dugotrajnost postupka i nedostatak pravovremenih postupaka  su uticali na percepciju građana Hrvatske o korupciji.

„Sigurno je uticalo i na izvještaj Evropske komisije za 2018. godinu, u kojem se navodi da u postoji nezainteresovanost Vlade da sprovodi antikorupcijske radnje i da je to permanentan problem, što sve u krajnjoj liniji ukazuje da borba u ovom pogledu nije završena“, ocijenila je Laptoš.

Ona je kazala da su značajnu ulogu u borbi protiv korupcije imale promjene zakonodavnog i institucionalnog okvira.

 „Što se tiče institucionalnog okvira, izdvojila bih 2009. godinu, kada je na snagu stupio novi Zakon o kaznenom postupku, koji je za predmete iz nadležnosti USKOKA uveo tužiteljsku istragu.To je predstavljalo značajnu promjenu u načinu rada i iziskivala je prethodnu edukaciju osiguranja prethodnih tehničkih uslova za rad, veći angažman tužitelja i veću odgovornost u radu“, kazala je Laptoš.

Ona je rekla da je druga značajna novina uvedena tim Zakonom mogućnost donošenja presude na temelju sporazuma između tužioca i okrivljenog, u slučaju kada prizna krivicu.

„Broj presuda koje se donose na temelju sporazuma stranaka se povećava iz godine u godinu. To je jako dobar pokazatelj jer upravo donošenje takvih presuda doprinosi ubrzavanju postupka, efikasnijem i ekonomičnijem upravljaju postupcima, skraćuje se samo trajanje kaznenog postupka, rasterećuju se sudovi i advokati“, istakla je Laptoš.

Rukovodilac Odsjeka za suzbijanje organizovanog kriminala u Upravi policije Crne Gore, Saša Milić, kazao je da borba protiv korupcije i organizovanog kriminala predstavlja prioritet Uprave policije.

"Prepoznata je veza korupcije i kriminala sa pojedinim policijskim i carinskim organima, kao i pojedinim organima lokalne uprave", naveo je Milić.

On je pojasnio da u okviru sektora kriminalističke policije postoji Odsjek za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, a u okviru kojeg je, kako je naveo, formirana Jedinica za borbu protiv korupcije.

Saša Milić

"Drugi dio odnosi se na Odjeljenje za borbu protiv privrednog kriminaliteta, koji je pozicioniran za borbu protiv koruptivnih krivičnih djela. Novim organizacionim izmjenama u okviru tužilaštva i policije je formirano Specijalno policijsko odjeljenje, koje je oslonjeno na Glavnog specijalnog tužioca i bavi se visoko kriminalnim radnjama javnih funkcionera", pojasnio je Milić.

Prema njegovim riječima, nadležnom tužiocu je, u toku prošle godine, podnijeto 46 krivičnih prijava.

"Krivične prijave podnijete su protiv 74 fizička i četiri pravna lica, kojima je prijavljeno 76 koruptivnih krivičnih djela. U procesuiranim slučajevima, njih pet su imali karakter organizovanog kriminala", poručio je Milić.

U toj strukturi krivičnih djela, kako je kazao, dominiraju krivična djela zloupotrebe službenog položaja, zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, zloupotreba ovlašćenja u privredi.

"Materijalna šteta prouzrokovana ovim djelima iznosi oko 12,5 miliona eura", ocijenio je Milić.

On je pojasnio da je 19 krivičnih djela počinjeno u javnom sektoru, od kojih je, kako je kazao, osam počinjeno na državnom, a 11 na lokalnom nivou.

"Što se tiče prva tri kvartala ove godine, podnijeto je deset krivičnih prijava, kojima su obuhvaćena 22 koruptivna krivična djela, a četiri slučaja su imala karakter organizovanog kriminala", ocijenio je Milić.

Član Udruženja tužilaca Srbije, Lazar Lazović, saopštio je da aktivnijoj i boljoj borbi protiv organizovanog kriminala može doprinijeti efektivna kontrola nad policijom, ocjenjujući da je neophodno kadrovski ojačati jedinice u okviru Uprave policije.

„Kada se govori o nekim visoko profilisanim slučajevima, postavlja se pitanje da li bi policija u tom momentu, pripadnici policije reagovali na zahtjev tužilaštva, znajući da im ne možemo naškoditi, sem što možemo naložiti da se pokrene disciplinski postupak ili bi eventualno poslušali svoje nadređene“, kazao je Lazović.

Lazar Lazović

Prema njegovim riječima, sudije i tužioci su se, u okviru analize rizika u istraživanju i procesuiranju korupcije, jednoglasno izjasnili da bi borbi protiv korupcije doprinio veći stepen nezavisnosti sudstva.

„Neophodno je da se sistemska rješenja postave tako da sistem profunkcioniše u smislu nezavisnosti i mogućnosti efikasnog djelovanja. Tužilaštvo bi trebalo da krene ka putu nezavisnosti i da dobije krila, da slobodno radi svoj posao“, naveo je Lazović.

On je kazao da poslednji izvještaj Evropske komisije nije pretjerano doba i da, kako je pojasnio, ukazuje da postoji bojaznost od pretjeranog uticaja politike na sudstvo.