Biće to putovanje u jednom smjeru, a kompanija planira da na Crvenoj planeti izgradi zajednicu kolonizatora.

Istorija pokazuje da velike istraživače poput Kolumba ili Magelana i njihovih posada čak ni ekstremne opasnosti nisu odvratile od avantura koje su ih proslavile. Stoga ne treba čuditi da je kompanija već primila na hiljade pitanja mogućih sudionika.

Potrebne kvalifikacije

Čelnici projekta "Mars One" ističu da kandidati moraju biti čvrsti, prilagodljivi, domišljati i sposobni za timski rad. Cijelu misiju, koja će medijski imati formu rialitija, od početka izbora, do slijetanja i naseljavanja, pratiće kamere. Šou koji će imati formu Big Brothera zapravo bi trebao trajno da osigura finansijska sredstva za razvoj i održavanje projekta.

Suosnivač organizacije Bas Lansdorp objasnio je nedavno u Londonu zašto će misija biti jednosmjerna.

Tokom osmomjesečnog putovanja astronauti će izgubiti dio koštane i mišićne mase. Kada se tome doda boravak od više mjeseci ili godina na Marsu, koji ima mnogo slabiju gravitaciju, biće im gotovo nemoguće da se ponovo prilagode na život na Zemlji.

Osim toga slijetanje na Mars i ponovno polijetanje nazad na Zemlju tehnološki je mnogostruko zahtjevniji i skuplji poduhvat.

Da li je projekt realan?

Neki kritičari najavljene misije smatraju da će ekstremno teški uslovi putovanja i života na Marsu biti praktički nepremostiva prepreka. Naime, Mars ima vrlo rijetku atmosferu, a Sunčevo zračenje na njemu je izuzetno jako i nepovoljno za život. Na Zemlji nas od njega štiti jako magnetsko polje, odnosno magnetosfera.

Tečne vode nema, nema ni vazduha koji bismo mogli disati, atmosferski pritisak je gotovo jednak vakuumu, a temperaturne razlike su velike. Neki skeptici ističu da su uslovi na Antarktici mačji kašalj prema marsovskim pa ipak ljudima ne pada na pamet da se tamo trajno nasele.

Dr Veronika Brej iz "Lunar and Planetary Laboratoryja" na University of Arizona kaže da ne sumnja da je fizički moguće dopremiti ljude na Mars.

"No puno je veća sumnja hoće li biti sposobni ondje preživjeti duže vrijeme", upozorila je.

Organizatori odgovaraju da će kolonizatori svoje objekte prekriti s nekoliko metara tla kako bi se zaštitili od zračenja.

Ambasador projekta, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku prof. Džerard Hoft priznaje da prve kolonizatore očekuju nepoznati zdravstveni rizici.

"Kandidatima ćemo reći da postoje opasnosti, ali će naša odgovornost biti da ih zadržimo u prihvatljivim granicama", rekao je.

Organizatori na svojoj stranici tvrde da je misija logistički i ekonomski izvodiva i to uz tehnologiju koja je već sada postoji.

Problem finansija

Ima i kritičara projekta koji smatraju da će on biti toliko skup - procjenjuje se da će stajati oko šest milijardi dolara - da ga nijedna privatna firma bez pomoći država neće moći finansirati. Ipak, organizatori su uvjereni da će zanimanje gledalaca TV šoua biti dovoljan temelj za osiguranje sredstava jer će biti zanimljiviji od Olimpijskih igara, pa će se prava na prenos dobro prodavati.

"Biće to najveća stvar koju je ljudski rod ikada napravio. I nakon 15 godina ljudi će još uvijek gledati", uvjeren je Lansdorp.

Na Marsovo tlo prvo bi treba sletjeti rover koji će istražiti okolinu i povoljne lokacije. Prva ekipa od četiri astronauta trebala bi živjeti u dvije kupole dok će ostale služiti za uzgoj hrane, opremu i ostale potrebe. Naselje bi trebalo biti uspostavljeno do 2023. godine, a prvim kolonizatorima svake će se dvije godine pridružiti novi.

Izvor (Nezavisne novine)