“Naš kandidat je čovjek naše nacije. Zajedno s alijansom, proglašavamo Redžepa Tajipa Erdogana za našeg predsjedničkog kandidata“, izjavio je turski premijer Binali Jildirim na današnjoj sjednici Kluba parlamentarnih zastupnika AK Partije, javlja agencija Anadolija.

Prethodno je 316 parlamentarnih zastupnika iz reda AK Partije podržalo kandidaturu Erdogana na predsjedničkim izborima.

Kandidate za predsjedničke izbore u Turskoj mogu imenovati zastupnički klubovi parlamentarnih stranaka sa najmanje 20 potpisa ili građani peticijom sa minimalno 100.000 potpisa.

Juče je i parlamentarni zastupnički klub MHP-a podržao Erdoganovu kandidaturu na izborima.

Službeno će Erdoganovu kandidaturu sjutra u prijepodnevnim satima Vrhovnoj izbornoj komisiji Turske predati turski premijer Jildirim i lider MHP-a Devlet Bahceli.

Prijevremeni predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj će biti održani 24. juna ove godine, a vladajuća AK Patija na izbore će izaći u koaliciji sa dosadašnjom opozicionom Partijom nacionalnog pokreta (MHP).

Kao prvi predsjednik izabran na direktnim izborima Erdogan je na funkciju predsjednika Turske došao 2014. godine. Prethodnih 11 godina bio je premijer te zemlje.

U slučaju pobjede na junskim izborima, Erdogan će postati i prvi turski predsjednik kojem će reforma političkog sistema u Turskoj dati široka izvršna ovlašćenja.

Velika narodna skupština Republike Turske prošle sedmice je usvojila paket izmjena i dopuna zakona koje se odnose na usklađivanje normi i sprovođenju ustavne reforme koja je odobrena na prošlogodišnjem referendumu, a kojom Turska prelazi sa parlamentarnog na predsjednički sistem upravljanja, podsjeća Anadolija.

Usvojenim paketom usklađen je i Izborni zakon Turske po kojem će biti održani predstojeći prijevremeni predsjednički i parlamentarni izbori.

Shodno ustavnim izmjenama, ukida se pozicija premijera, a izvršna ovlašćenja nakon izbora preuzima predsjednik države. Zakonodavna ovlašćenja i dalje će biti koncentrisane u parlamentu, s tim da će parlament brojati 600, umjesto dosadašnjih 550 zastupnika.

Još jedna od izmjena koja se odnosi na parlament je to što će kandidati na parlamentarnim izborima moći biti svi punoljetni građani sa napunjenih 18 godina na dan izbora, za razliku od dosadašnje donje starosne granice od 25 godina.

Predsjednik države i parlament se biraju na mandat od po pet godina.

Ista osoba ne može biti kandidat za predsjednika i člana parlamenta, a jedna osoba može najviše u dva mandata obavljati funkciju predsjednika zemlje.

Za pobjedu na predsjedničkim izborima kandidat mora osvojiti natpolovičnu većinu glasova, a u slučaju da niti jedan kandidat to ne ostvari, za 15 dana će biti održan drugi krug izbora u kojem bi ostala dva kandidata koji u prvom krugu osvoje najviše glasova.