Naučnici su naime otkrili da, kad je tijelo pod stresom zbog nekog razloga ili ozbiljnog šoka, dolazi do dvostrukog efekta. 

Geni zaduženi za kontrolu hormona stresa podstiču promjene u folikulama kose koje proizvode boju. Kad se aktivira imunološki sistem, on takođe može da podstakne promjene u ćelijama folikula kose. Zbog toga onda kosa počinje da sijedi. 

Naučnici su otkrili vezu između gena koji kontrolišu boju kose i onih gena koji šalju signal tijelu da je vrijeme za borbu protiv infekcije. 

Studija objavljena u časopisu "PLOS Biology", sprovedena na miševima, pokazuje da ćelije kad su napadnute proizvode interferone. Interferoni omogućuju da ćelije prolaze promjene koje ometaju viruse i generalno pojačavaju obranu. 

Neočekivana usputna pojava aktivacije obrambenog sistema je da isključuje ćelije koje proizvode boju kose i kože. 

Autori studije smatraju da bi nam otkriće ove povezanosti moglo biti od pomoći u razumijevanju pojave sijede kose. Najvažnije od svega, moći ćemo bolje da razumijemo bolesti poput leukodermije, piše Klix.ba.

Ona uzrokuje diskoloraciju djelova kože, a pogađa oko 0.5 do 1 odsto populacije. Tvrdnje kako kosa može posijedeti doslovno preko noći nisu ipak naučno utemeljene.