"Zaklinjem se svojom čašću na Ustavu Crne Gore da ću dužnost predsjednika Crne Gore obavljati savjesno i odgovorno za dobro svih građana naše domovine. Kao predsjednik države posvetiću se očuvanju nezavisnosti i suvereniteta Crne Gore i njenoj afirmaciji kao građanske, demokratske, ekološke i države socijalne pravde, zasnovane na vladavini prava", poručio je Đukanović na sjednici održanoj u Vladinom domu na Cetinju.

Činom polaganja zakletve počinje treći mandat predsjedniku Crne Gore i u tom smislu zakletva ima konstitutivan značaj.

Ovim činom zvanično se završio mandat odlazećem predsjedniku Filipu Vujanoviću.

 Novoizabrani predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u prvom govoru nakon što je danas položio zakletvu pred poslanicima Skupštine kazao je da na dužnost predsjednika Crne Gore stupa s osjećanjem izuzetne časti i odgovornosti.

"Od opcije da budemo provincija proširene Srbije, koja nam se nudila kao aternativa na predsjedničkim izborima 1997. godine, Crna Gora je u međuvremenu postala ekonomski i demokratski najrazvijenija zemlja na Zapadnom Balkanu, lider reformi i pregovora sa Evropskom unijom i izvjesno prva sljedeća članica tog saveza", rekao je Đukanović. 

On je saopštio da nova Crna Gora, obavezana prema precima, nastavlja njihovo djelo. Navodeći kako je Evropskoj uniji potrebna unutrašnja konsolidacija, Đukanović je rekao da to znači i preispitivanje vizije ujedinjenja, što utiče na spoljno-političku sliku Zapadnog Balkana.

"Kao da je danas u izvjesnoj mjeri zamagljena evropska budućnost našeg regiona, koja početkom novog vijeka nije bila upitna", rekao je Đukanović. 

Predsjednik Crne Gore rekao je da je vrijeme za razgovor o evropeizaciji Zapadnog Balkana. 

"Zato nam ne trebaju obećanja o prijemu 2025. I bez takvih projekcija mi ćemo nastaviti s najbržim reformama. Treba nam podrška u savladavanju jaza istorijski naslijeđene zaostalosti regiona. Treba nam podrška u izgradnji institucija koje će unaprijediti vladavinu prava", rekao je Đukanović. 

Šef crnogorske države rekao je da je danas znanje ključni resurs, posebno za zemlje poput Crne Gore, limitirane veličinom teritorije i populacije. 

"Put u bolju budućnost vodi kroz izgradnju društva znanja", saopštio je Đukanović, navodeći da se moraju temeljno preispitati svi aspekti obrazovanja. 

Sa pozicije predsjednika države, kako je rekao, biće inicijativan prema drugim djelovima vlasti, ali i prema investitorima i biznisu u cjelini.

"Nova Crna Gora mora snažiti svijest o svojoj državnoj posebnosti kroz sve oblasti, prije svega, u kulturi - koja je čuvar i nosilac identiteta", rekao je Đukanović. 

Naš državni diskontinuitet je, kako je ocijenio Đukanović, ostavio preteško breme koje limitira naše društvene potencijale. 

"Problem je predstavjalo veoma kasno formiranje obrazovnih, kultunih i naučnih institucija i medijskih kuća. To se najbolje vidjelo kroz opominjuće iskustvo medijskih manipulacija i državno-političkog nesnalaženja kojem smo bili izloženi 90-ih godina", rekao je Đukanović. 

Obećao je da će biti veoma aktivan u naporima da doprinese prevladavanju podjela u Crnoj Gori na zdravoj platformi očuvanja i afirmacije crnogorske države i njenih nacionalnih interesa. 

"Uložiću napor da objedinim političke subjekte i civilni sektor, sve društvene snage oko projekta moderne Crne Gore u okviru NATO i Evropske unije", kazao je Đukanović, izrazivši uvjerenje da se svi izazovi mogu pobijediti snaženjem institucija. 

Trebaće, kako je kazao Đukanović, svima dobre volje kako bi prevazišli postojeće stanje naraslog nepovjerenja.

"Moramo beskopromisno zaustaviti kriminal i korupciju i osigurati bezbjednost građana", istakao je Đukanović.

Značajan dio svog angažmana, kako je najavio, posvetiće jačanju položaja Crne Gore u međunarodnoj zajednici.

Pored poslanika 26. saziva Skupštine Crne Gore, na sjednicu su pozvani članovi Vlade Crne Gore, nekadašnji predsjednici Crne Gore, Skupštine i Vlade, najviši državni funkcioneri, čelnici državnih institucija, predstavnik potomaka Dinastije Petrović - Njegoš, gradonačelnik Glavnog grada i predsjednik Prijestonice Cetinje, vjerski velikodostojnici, rektori univerziteta, članovi diplomatskog kora akreditovani u Crnoj Gori, nerezidentni ambasadori i vojni izaslanici odbrane akreditovani u Crnoj Gori, predstavnici međunarodnih organizacija, predsjednici opština i drugi.

Đukanović je na izborima održanim 15. aprila pobijedio na izborima za predsjednika Crne Gore, pošto je osvojio 53,9 odsto glasova.

Predsjednik Crne Gore bira se na period od pet godina, putem neposrednih izbora. Predsjednik predstavlja državu u svojoj zemlji i inostranstvu, proglašava zakone, raspisuje parlamentarne izbore, predlaže kandidate za premijera, predsjednika i sudije Ustavnog suda Skupštini Crne Gore, predlaže Skupštini raspisivanje referenduma, odobrava amnestiju za kriminalna djela, dodjeljuje odlikovanja i nagrade i izvršava ostale dužnosti propisane Ustavom. Predsjednik je takođe član Vrhovnog savjeta odbrane.