Taj talas osvajanja zapada je sa sobom donio i epidemiju kuge, piše u radovima objavljenim u magazinu Sajens end nejčr (Science And Nature), prenosi Beta.

Istraživanje se zasniva na analizi genoma desetina ljudi koji su živjeli u tom regionu između 2.500 godina prije nove ere, tokom gvozdenog doba, i 1.500. godine nove ere.

Evroazijska stepa je ogromno područje koje se proteže od Mađarske i Rumunije do Mongolije.

Podaci pokazuju da se stanovništvo stepe promijenilo "od većinski zapadnog porijekla do većinski istočnog porijekla", kazao je jedan od autora istraživanja Eske Vilerslev.

Između 800. i 200. godine prije nove ere, evroazijskom stepom su dominirali Skiti, indoevropski nomadski narod koji je govorio nekim od iranskih jezika.

Njih su potom, prema autorima, "apsorbovali i zamijenili" Huni koji su došli iz Mongolije.

Nakon što su Huni nestali prije 1.500 godina, drugi narodi su pokušavali da osvoje zapad, prije svega Mongoli i njihov vodja Džingis Kan u 13. vijeku.

"Može se reći da je najveći dio genetskog profila stanovništva koje sada živi u tom regionu dugom 8.000 kilometara formiran u poslednjih 1.000 godina", kaže Vilerslev.

U središtu tih osvajanja bio je konj.

"Pripitomljavanje konja je omogućilo pastirskim društvima da se razviju, a kasnije, na kraju bronzanog doba, izum dvokolica je doveo do stvaranja trgovačkih puteva", rekao je Peter de Baros Damgard, drugi koautor studije.

"Druga prekretnica je nastupila kada su naučili da jašu konja dok u rukama imaju luk", naveo je on.

Naučnici su pronašli dokaze da je epidemija "Justinijanove kuge" koja je ubila milione ljudi 541. i 542. godine, stigla sa osvajačima iz Azije.

"Neki kažu da je epidemija krenula iz Grčke, ali izgleda da je u Evropu stigla s mongolskom ekspanzijom", kaže Vilerslev.

Najzad, pronađeni su dokazi da je virus hepatitisa B bio prisutan u regionu i prije 4.500 godina.