Bilo je više od 420 nevažećih glasačkih listića, pa je samim tim bilo nemoguće da bilo ko od kandidata osvoji potrebnih 672 od ukupno 1.007 glasova "velikih elektora".

Predsjednika Italije bira 1.007 "velikih elektora", odnosno svi senatori, poslanici donjeg doma i predstavnici regiona.

U prva tri kruga potrebna je dvotrećinska većina da se izabere predsjednik, dok je od četvrtog kruga dovoljna prosta većina, odnosno 504 glasa.

Ocjenjuje se da bivši italijanski premijer i novi zvanični kandidat levice Romano Prodi ima velike šanse da bude izabran za šefa države.

Sedmogodišnji mandat sadašnjeg šefa država Đorđa Napolitana (87) ističe 15. maja.

Šef države u Italiji ima ograničenu vlast, ali njegova uloga postaje značajna u situaciji političke blokade kao sada poslije februarskih parlamentarnih izbora u kojima nije izabrana jasna parlamentarna većina koja bi omogućila formiranje vlade.

Nasljednik Napolitana će vjerovatno odlučiti šta da se radi dalje. On bi mogao da raspusti parlament i raspiše nove izbore, što Napolitano ne može u posljednjem polugodištu svog sedmogodišnjeg mandata.

Novi predsjednik takođe može da odluči da poveri formiranje vlade Pjeru Luiđiju Bersaniju, čija koalicija ima apsolutnu većinu u donjem domu, ali ne i u gornjem domu, Senatu.

Svaki krug glasanja traje oko četiri do pet sati, a predviđeno je da se dnevno održe dva kruga sve dok se ne izabere nasljednik predsjednika Đorđa Napolitana, kome mandat ističe 15. maja. Ova procedura može da potraje i nekoliko dana.

Nijedna partija ni koalicija nema većinu, što znači da će u svakom slučaju biti neophodan izvjestan kompromis.

(Izvor:B92)