Kako je objavila organizacija Save the children, veća udaljenost od početka liste na ovom indeksu znači i procjenu da je u toj zemlji detinjstvo više ugroženo usled faktora kao što su loše zdravlje, neuhranjenost, isključivanje iz obrazovanja, dječiji rad, brakovi maloljetnika, maloljetničke trudnoće, ekstremno nasilje i smrt prije pete godine zbog uzroka koji su mogli da budu spriječeni, prenosi Beta.

Kada su u pitanju zemlje u regionu, Srbija se nalazi na 46 mjestu, što je pad od pet mjesta. Bosna i Hercegovina nalazi se na 39. poziciji liste i u odnosu na 2017. pala je za četiri mjesta. 

Najlošije pozicionirana zemlja regiona je Albanija, koja se nalazi na 77. mjestu, dok Slovenija drugi put zaredom dijeli prvo mjesto, ove godine sa Singapurom. Hrvatska na indeksu prekinutog djetinjstva zauzima 25. mjesto.

Direktorka Save the Children za sjeverozapadni Balkan Andrea Žeravčić izjavila je da praksa pokazuje da se djeca pripadnici romske manjine i djeca s poteškoćama u razvoju, najčešće susreću s preprekama u ostvarivanju pristupa školovanju i da je to prioritet koji treba mijenjati.

"U Srbiji i Crnoj Gori podaci o broju djece izvan obrazovnog sistema pokazuju da treba uložiti dodatne napore da obrazovanje bude dostupno za svu djecu, dok za Bosnu i Hercegovinu, na žalost, već drugu godinu za redom uopšte nema podataka o djeci izvan školskog sistema", navela je Andrea Žeravčić.

Indeks prekinutog djetinjstva je izvještaj koji međunarodna organizacija Save the Children objavljuje drugu godinu za redom uoči obilježavanja Međunarodnog dana djeteta.

Ta organizacija je upozorila da konflikti, široko rasprostranjeno siromaštvo i diskriminacija djevojčica i djevojaka utiču na to da je ugroženo više od pola djece na svijetu, to jest preko 1,2 milijarde djevojčica i dječaka.

U izveštaju se navodi da je djetinjstvo najviše ugroženo u zapadnim i centralnim afričkim zemljama i da su najlošije rangirana Nigerija, zatim slijede, Mali, Centralnoafrička Republika, Čad i Južni Sudan.