Ukupno 180.065 birališta u cijeloj Turskoj otvoreno je u 8 sati, a zatvaranje je najavljeno za 17 sati po lokalnom vremenu. Ovo su prvi izbori na kojima se birališta u cijeloj zemlji istovremeno otvaraju i zatvaraju jer je u ranijim izbornim procesima bila praksa da na istoku Turske birališta budu otvorena sat ranije.

Glasački listići do pojedinih biračkih mjesta u provincijama na istoku i jugoistoku zemlje prebačeni su helikopterom.

Izbori se održavaju uz pojačane mjere sigurnosti, a preliminarni rezultati izbora očekuju se u izbornoj noći, nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta.

Za izbore je u Turskoj registrovano 56.322.632 birača, a među njima je milion i po mladih koji će prvi put imati pravo glasa. U inozemstvu pravo glasa ima dodatnih 3.047.323 turska državljana. 

Predsjednik države i parlament se biraju na mandat od pet godina. Riječ je o istorijskim izborima kojima će Turska preći sa parlamentarnog na predsjednički sistem upravljanja, što je odobreno i referendumom održanim u aprilu prošle godine.

Za ulazak u 27. saziv turskog parlamenta na izborima se nadmeće ukupno osam političkih partija i 68 nezavisnih kandidata.

Još jedna novost na izborima u Turskoj je i to što će političke stranke prvi put nastupiti udružene u alijanse. Vladajuća Stranka pravde i razvoja (AK Partija) na izborima će nastupa u sastavu Narodne alijanse u kojoj je još i dosadašnja opoziciona Partija nacionalnog pokreta (MHP). Najjača opoziciona Narodna republikanska partija (CHP) ušla je u Nacionalnu alijansu u kojoj su i nedavno formirana Partija IYI, Sadet partija i Demokratska partija. 

Ukupno šest kandidata na izborima se nadmeće za funkciju predsjednika Republike Turske.

Kandidat vladajuće AK Partije i Narodne alijanse je aktuelni predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan.

Erdogan je na funkciju predsjednika izabran na izborima 2014. godine i prvi je direktno birani predsjednik Turske. U slučaju pobjede na ovim izborima će postati i prvi predsjednik Turske sa širokim ovlašćenjima koje će mu dati predsjednički sistem upravljanja državom u kojem više neće biti funkcije premijera.

Kandidat opozicione Narodne republikanska partije (CHP) je dugogodišnji parlamentarni zastupnik Muharem Ince.

Kandidat opozicione Partije IYI je liderka te relativno nove političke opcije Meral Aksener. Ona je za kandidaturu prikupila 100.000 potpisa građana, za razliku od Erdogana i Incea, koji su kandidovani iz stranačkih zastupničkih klubova u parlamentu Turske.

I lider opozicione Sadet partije Temel Karamolaoglu je prikupio potrebnih 100.000 potpisa građana za kandidaturu.

Opoziciona Narodna demokratska partija (HDP) za predsjedničke izbore kandidirala je njenog lidera Selahatina Demirtasa koji se sa još 12 parlamentarnih zastupnika te partije od kraja 2016. godine nalazi u pritvoru zbog optužnica za povezanost s terorističkom organizacijom PKK.

I opoziciona Vatan partija je prikupila potrebne potpise građana i za predsjedničke izbore kandidirala njenog lidera Dogu Parinceka.

Za pobjedu na predsjedničkim izborima kandidat mora osvojiti protstu većinu glasova, a u slučaju da niti jedan kandidat to ne ostvari, za 15 dana će biti održan drugi krug izbora u kojem bi ostala dva kandidata koji u prvom krugu osvoje najviše glasova.

Turski parlament je ranije usvojio paket izmjena i dopuna zakona koje se odnose na usklađivanje normi i sprovođenje ustavne reforme koja je odobrena na prošlogodišnjem referendumu, a kojom Turska prelazi na predsjednički sistem upravljanja.

Usvojenim paketom usklađen je i Izborni zakon Turske po kojem se održavaju današnji izbori.

Shodno ustavnim izmjenama, ukida se pozicija premijera, a izvršne vlasti nakon izbora preuzima predsjednik države. Zakonodavne vlasti i dalje će biti koncentrisane u parlamentu, s tim da će parlament brojati 600, umjesto dosadašnjih 550 zastupnika.