Prema njegovim riječima, čitav proces je indikativnim datumom (2025. godina) dao više kredibiliteta.

"Ovaj datum je čitavu priču načinio konkretnijom i smatram da je to bitno... Na početku sam oklijevao, ali danas mi je drago što su me ubijedili da je datum dobra ideja", rekao je Han na panel diskusiji tink tenka "Četam haus", na marginama samita o zapadnom Balkanu u Londonu,prenosi B92 pozivajući se na agenciju Tanjug.

Kazao je i da je datum 2025. "ambiciozan", ali i dalje "izvodljiv". Prema njegovim riječima, pristupanje zemalja zapadnog Balkana 2025. godine značilo bi da one moraju da pregovore i neophodne procese završe do 2023. godine, što je izazov. 

Indikativni datum izazvao je reakcije i unutar EU, što je prema riječima Hana "podjednako bitno", jer sada pojedini lideri prihvataju da su stvari ozbiljnije nego što su vjerovali.

"To je na jedan način dobro, jer dovodi do diskusije unutar EU i to je jedan od glavnih razloga koji me je ubijedio da postavimo datum", rekao je Han. 

On kaže da su svi nezadovoljni trenutnom situacijom i da se tu ne dovodi u pitanje širenje EU. "Ne slažem se sa pristupom Emanuela Makrona da prije sledećeg koraka u širenju moramo da to razjasnimo unutar EU", rekao je Han. 

Još jedna bitna posljedica predstavljanja strategije bilo je to što je EU stavila do znanja da neće primati države koje nisu riješile konflikte sa svojim susjedima.

"Zajedno sa indikativnim datumom, to je stvorilo više energije da se riješe najvidljiviji problemi, kao što je rješenje spora o imenu (Makedonije) i sada moramo da uradimo sve da pomognemo državi da ubijedi svoje građane da je ovo pravi put naprijed", rekao je Han. 

On je pomenuo Srbiju, kao i Crnu Goru, naglasivši da su te dvije države uspjele da otvore nova poglavlja u pregovorima sa EU. Pohvalivši Bosnu i Hercegovinu na završenom upitniku, Makedoniju i Grčku na rješenju spora o imenu, Han je istakao i da Albanija ima da riješi probleme sa Grčkom, dodajući da sve zemlje regiona imaju neku vrstu "oklijevanja" u rješavanju problema sa vladavinom prava. 

"To je obavezno u EU. Smatram da kombinacija vladavine prava i ekonomskog razvoja na neki način pomaže u ovome. Mislim da je cio region, po pitanju vladavine prava, u nekom tranzicionom periodu", rekao je Han. On je istakao da su mnogi lideri shvatili da se moraju baviti vladavinom prava, dodajući da je suočen sa oklijevanjem i da su članice EU sve više nestrpljive po ovom pitanju. 

"Oni to vide kao ključ za razvoj regiona i to se ne tiče samo borbe protiv korupcije, ima još mnogo polja kao što su sloboda izražavanja, nezavisno sudstvo, gdje je potrebno još napretka", kaže Han.

Komesar je istakao da je regionu neophodno državništvo da bi se razumjelo da su u društvu i mentalitetu neophodne promjene kako bi se napredovalo prema Evropi.