Međutim, u vremenu svog ranog srednjeg vijeka, kada su Sasi dobili dozvolu srpskog kralja Stefana da na području Brskova osnuju naselje i započnu sa iskopavanjem ruda, Mojkovac odnosno Brskovo, bio je grad koji se brojem stanovnika i ekonomskom moći mogao upoređivati sa gradovima primorja. Sa Kotorom ili Dubrovnikom recimo, čiji su bogati trgovci imali i kuće u Brskovu. A bilo ih je toliko da su osnivali svoja naselja.
Međutim, vrijeme sve prekriva zaboravom pa tako i ondašnje Brskovo leži prekriveno naslagama prošlosti ali i jalovine koja je ostala za onom modernom eksploatacijom ruda. Već dvije godine Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore vrši istraživanja na ostacima drevnog Brskova i iz zaborava vraća njegovu slavu. A Brskovo je u srednjem vijeku bio slavan grad u kojem je radila i prva kovnica novca u ovom dijelu Balkana. Za potrebe odbrane rudnika iz kojih se kopalo srebro i kovnice koja je kovala dinare iz Brskova, podignuto je utvrđenje tako da je Brskovo imalo sva obilježja bogatog srednjevjekovnog grada.
Foto: Screenshot/CKACG
Arheloška istraživanja vrše se na lokalitetu Doganjica, što opet svoje ime vodi od starog dubrovačkog termina za carinu, dogana. U ovom trenutku u naselju se iskopavaju ostaci onoga za šta se vjeruje da je katedralna katolička crkva.
“Radi se ili o katoličkom samostanu ili katedrali iz 14og vijeka. Radi se o objektu koji je imao gabarite 20X16 metara i za sada je arheološki obrađena samo jedna prostorija. Nadamo se da ćemo iduće godine uspjeti da otkrijemo cjelokupnu katedralu. Međutim, već se otkrivaju freske na zidovima rađene u maniru istočnog slikarstva.” priča za Kodex Miloš Živanović, rukovodilac istraživanja na lokalitetu Brskovo.
Živanovć dodaje da lokacija katedrale nije bila poznata već se samo nazirao jedan zid ali samo mjesto mještani nazivaju Saska ili Saška Crkva. Tako se očigledno u toponimima kriju ključevi otkrivanja prošlosti.
Foto: Screenshot/CKACG
Međutim, Brskovo krije mnogo bogatstva za izučavanje arheologije i prošlosti tog kraja. Prve godine istraživanja arheolozi su došli do otkrića koje se može smatrati u namjanju ruku čudnim.
“Prošle godine smo, vršeći arheološka istraživanja na lokalitetu Brskovo, naišli na sekundarnu grobnicu u kojoj su bili smješteni ostaci nekoliko stotina preminulih. Prema nekim našim proračunima u tu sekundarnu grobnicu smješteno je skoro 500 skeleta što će reći da je iz nekog razloga u nju preseljeno cijelo jedno groblje. Sada se uporedo vrše i antropološka istraživanja kako bi smo došli do odgovora zašto su to tadašnji stanovnici učinili.” priča za Kodex Miloš Živanović, rukovodilac istraživanja na lokalitetu Brskovo.
Foto: Screenshot/CKACG
A Brskovo je sigurno puno iznenađenja. Povezano razgranatom mrežom puteva, bilo je u svoje vrijeme centralna tačka kotorske i dubrovačke karavanske trgovine. U Brskovo se donosila obuća, odjeća, so, med i vino, a izvozio se metal, krzno, vosak i koža. Razvoj rudarstva i trgovine podstakao je dolazak stranih zanatlija u Brskovo. To su uglavnom bili Dubrovčani, Kotorani, i Venecijanci, najviše zlatari, krznari i krojači. Koliko je Brskovo bilo značajno najbolje govori podatak da su u njemu živjeli i članovi najistaknutijih dubrovačkih i kotorskih porodica, a tu je bilo i sjedište generalnog konzula Dubrovnika. Brskovo je jedno vrijeme bilo i sjedište kraljevskog Dvora.
Komentari