Pavićević je kazao da je zakonska obaveza da se Granski kolektivni ugovor za oblast prosvjete uskladi sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

„Koeficijenti u Granskom kolektivnom ugovoru za prosvjetu su manji nego što je predvidio ovaj Zakon. Dogovor je da komisije počnu sa radom krajem avgusta i početkom septembra. Upoznali smo i premijera da je vrijeme da se koeficijenti usklade i da prosvjetni radnici, koji imaju platu ispod prosjeka na nivou države, za početak budu na nivou svih zarada u javnom sektoru. Naš prvi cilj je da ta plata bude malo iznad toga prosjeka, a to ćemo uspjeti sa usklađivanjem kolektivnog ugovora“, objasnio je Pavićević u intervjuu Pr Centar.

Dugoročni cilj je, kako je pojasnio, da bude izjednačen prosjek zarada u javnom sektoru sa zaradama u prosvjeti.

„Ako kažemo da je trenutno u prosvjeti, prosječna zarada 490 eura, a u državnoj upravi 593 eura, pred nama predstoji veći, obimniji posao i mnogo rada Sindikata da se približimo. Mislimo da u obrazovanju, kao jednoj od najznačajnijih djelatnosti u svakoj državi, moramo imati plate, bar na nivou prosječne zarade u javnoj upravi. Ulaganje u obrazovanje je investiranje, a ne trošak, kako neko želi to da predstavi“, smatra Pavićević.

On je kazao da je, krajem juna i početkom jula, sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, intenzivno rađeno na pitanju normi prosvjetnih radnika.

„Zbog svih problema, koje prate obrazovni sistem, zbog migracija koje se dešavaju u Crnoj Gori, zbog nataliteta u pojedinim krajevima, imamo dosta naših kolega koji su, ili tehnološki viškovi, ili su sa smanjenom normom. Na tim zajedničkim sastancima uspjeli smo da, najvećem broju kolega, obezbijedimo punu normu“, rekao je Pavićević.

On je kazao da su, kada je riječ o ispunjavanju normi, posebno „ugroženi“ profesori koji predaju opšteobrazovne predmete „istorija, geografija, a imamo tu i strane jezike, posebno francuski i ruski, gdje je sve manje interesovanja za te jezike“.

„Tako da ćemo, ovih dana, i u tom dijelu raditi zajedno da najvećem dijelu naših kolega obezbijedimo punu normu. Tamo gdje ne budemo mogli, primijenićemo program, koji imamo kroz koletivni ugovor, a to je rješevanje tehnoloških viškova“, rekao je Pavićević.

Prema njegovim riječima, položaj prosvjetnih radnika u Crnoj Gori nije na novou na kojem bi trebalo da bude.

„Sama činjenica da su plate ispod prosječne plate u Crnoj Gori, govori o njihovom ekonomskom položaju. Problem, koji prati zaposlene u prosvjeti je i neriješeno stambeno pitanje. Veliki broj naših kolega putuje do udaljenih škola, gdje nije riješen prevoz, nema infarstrukture. I dalje smo robovi da u svakom selu, mora biti škola, makar tu bilo jedno dijete i to stvara velike probleme našim kolegama“, objasnio je Pavićević.

On je podsjetio da je Vlada imala Program da se izvrši racionalizacija školske mreže, i da se, kako je pojasnio, u najbližim mjestima grupišu škole, jer bi to omogućilo djeci ravnopravne uslove, kao što imaju djeca u većim centrima.

„Nije isto raditi sa jednim djetetom. To dijete ne može da se socijalizuje, da bude u društvu svojih vršnjaka, da prati sve savremene tokove. Tako da, ima dosta problema u obrazovnom sistemu Crne Gore“, kazao je Pavićević.

On je naveo da postoji velika razlika između južnog, središnjeg i sjevernog dijela Crne Gore i da, kako je dodao, iako se dosta radi na opremanju, postoje škole, koje nemaju uslove, kakve bi trebalo da postoje u 21. vijeku.

Pavićević je kazao da je u osnovnim školama, sedmična norma časova, smanjena sa 20 na 18, dok je u srednjim školama sedmična norma ostala 20 časova.

„Jedan od naših zahtjeva, prema Ministarstvu je da se obezbijedi ravnopravan tretman profesora u srednjim školama sa kolegama u osnovnim. Kada bi Ministarstvo, Zavod za školstvo i Vlada prihvatili da profesori u srednjim školama imaju normu 18, tu bi našli prostora da dio naših kolega u srednjim školama dobije punu normu“, kazao je Pavićević.

On je rekao da, reforma obrazovnog sistema, potencira što više srednjih stručnih škola, da se smanjuje norma opšteobrazovnih predmeta i da se akcenat stavlja na stručne predmete.

„Malo je bilo tih srednjih stručnih škola, posebno trogodišnjih. Tako da je, neusklađenost našeg obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, dovela do toga da veliki broj naših firmi, ili preduzeća zapošljava strance“, naveo je Pavićević.

U obrazovnom sistemu, kako smatra, postoji entuzijazam, ljubav prema onome što se radi i „prosvjetni radnici su radili u najtežim situacijama i svoje nezadovoljstvo nisu prenosili na učenike“.

„Ali, sve ima svoju granicu. Da bi profesor, učitelj, nastavnik, mogao da radi, on mora da sebi i svojoj porodici stvori osnovne uslove za život. To u današnjem sistemu, teško ide. Mislim da, pored dobrih uslova za rad, država mora naći način da motiviše mlade da idu na fakultete, koji obrazuju kadar za rad u obrazovnom sistemu“, istakao je Pavićević.

Država će, kako smatra, morati više da se okrene obrazovnom sistemu, da više ulaže u nove objekte, nove škole, da osavremeni nastavu i edukuje kadar.

„Tehnološke revolucije brzo idu, brzo nas sustižu i moramo to da pratimo. Tako da, država mora da što više ulaže u edukaciju i osposobljavanje onih koji će da se bave obrazovnim sistemom u Crnoj Gori“, kazao je Pavićević.

Problemi u obrazovnom sistemu Crne Gore ne mogu se, kako je rekao, riješiti „preko noći“ i ima, kako smatra, mnogo stvari, koje država, treba da uradi da bi se obrazovni sistem prilagodio svim potrebama, koje ima Crna Gora, koja teži evropskim standardima.

„Nismo zadovoljni kako se država odnosi prema obrazovnom sistemu. Mislim da bi trebalo da više radi i ulaže, jer jedino tako svi zajedno možemo imati veće koristi od obrazovanja, a svima nam je potreban novi, savremeni obrazovni sistem, koji će da pređe iz onog sistema u kojem smo radili 40, 50 godina, u nešto novo, savremeno, a za to su potrebna velika finansijska sredstva i volja i želja onih koji odlučuju da rade na tome“, zaključio je Pavićević.