Govoreći o Prevlaci, Lukovac je u intervjuu za Dan podsjetio da su dvije susjedne države postigle sporazum koji, iako privremen, funkcioniše sa uspjehom već 16 godina, uz pozitivne ocjene obje strane.
"Osim toga, dogovor je vlada dviju država da, ako ne postignu definitivan dogovor o razgraničenju na području Prevlake, na kopnu i moru, bilateralnim putem to zajednički povjere Međunarodnom sudu pravde u Hagu", rekao je Lukovac.
Govoreći o brodu „Jadran”, Lukovac je rekao da, s obzirom na njegovu istoriju i odugovlačenje sa rješavanjem svih pitanja sukcesije nakon raspada zajedničke države, ni Crna Gora ni Hrvatska ne treba da se ponašaju tako kao da imaju sva prava da taj brod bude njihov.
"I to samo na osnovu okolnosti da se, zbog remonta, nalazio u Tivtu u momentu raspada SFRJ, ili zato što mu je u zajedničkoj državi matična luka bila Lora u Splitu", ocijenio je Lukovac.
On smatra da obje države treba da se zalažu za dovršetak procesa sukcesija vojne imovine bivše SFRJ, čiji dio je i brod „Jadran”.
"Do tada bi ovaj brod, koji će do konačnog rješenja tog dijela sukcesije biti u Crnoj Gori, trebalo da služi za obuku pripadnika mornarice i Crne Gore i Hrvatske, Slovenije i drugih država nastalih iz ranije SFRJ ukoliko imaju takve potrebe", rekao je Lukovac.
Na pitanje postoji li formalna obaveza usklađivanja crnogorske sa evropskom politikom, u vezi sa uvođenjem sankcije onim državama kojima sankcije prethodno uvede EU, Lukovac je rekao da kako Crna Gora još nije članica EU, ona nema formalnu obavezu da sprovodi svaku njenu odluku, posebno onda kada bi time naškodila svojim odnosima sa nekim strateškim partnerima.
"O svojim strateškim i dugoročnim interesima vode računa i članice Evropske unije, pa se ne priključuju svakoj odluci, kao što je to bilo u slučaju otkazivanja gostoprimstva ruskim diplomatama. Ipak, državni organi Crne Gore se pridružuju takvim odlukama ne bi li time stekli veću naklonost i ubrzali proces pridruživanja EU", ocijenio je Lukovac.
Komentari