Nova svjetska studija u kojoj je učestvovalo stotinak istraživača iz različitih institucija, analizirala je podatke više od 1000 istraživanja o alkoholu, zatim izvore podataka i slučajeve smrti i invaliditeta iz 195 zemalja između 1990. i 2016. godine. 

Ovo istraživanje, objavljeno u Lansetu, potvrdilo je da pijenje alkohola bez obzira na količinu dovodi do lošijeg zdravlja. 

Naime, ispijanje vina i piva glavni je faktor rizika od invaliditeta i ranog umiranja za osobe između 15 i 49 godina u 2016. godini, što je dovelo do 2,8 miliona smrtnih slučajeva na globalnom nivou. To znači da je najbolje izbjeći i tu jednu čašu vina. 

Ovo su 10 bolesti kojima su podložnije osobe koje piju alkohol. 

Depresija 

"Naravno, alkohol će prvobitno da učini da se osjećate dobro. Međutim, kako vaše tijelo razrađuje hemikalije koje se nalaze u alkoholu, ravnoteža neurotransmitera koji stabilizuju raspoloženje mozga može da se poremeti", kaže Rej Lebeda, stručnjak za porodičnu medicinu iz Zdravstene ljekarske asocijacije u Orlandu.

Kratkoročno, ovo može da vam, podstakne odlično raspoloženje, ali vremenom zapravo uzrokuje da se vaše moždane ćelije smanjuju, što može da izazove probleme poput depresije.

ilustracija

Gubitak pamćenja i demencija 

Neurotransmitori se ne bore samo sa vašim raspoloženjem. Oni mogu dovesti do kratkotrajnog gubitka memorije (zamračenje zbog prevelike količine alkohola) i dugoročnih kognitivnih problema, uključujući demenciju, upozoravaju stručnjaci. Jedna francuska studija, koja je proučavala više od million odraslih osoba, otkrila je da je među 57.000 slučajeva rane početne demencije gotovo 60 posto povezano sa hroničnom konzumacijom alkohola. 

Gojaznost 

Jedan od najjednostavnijih načina da održite težinu je izbjegavanje alkohola. Istraživanja pokazuju da unos alkohola može biti faktor rizika za gojaznost, naročito kada ga pijete redovno. Zašto? Za većinu ljudi, alkohol je samo izvor dodatnih kalorija. Stručnjaci znaju da kada se pije, obično se ne jede manje. Osim toga, čak i nekoliko pića mogu da podstaknu da jedete više nego što biste trijezni. 

Masna jetra 

Jetrin posao je da metabolizuje hranjive materije iz onoga što jedete i pijete. Međutim, ako previše pića opterećuje jetru, dolazi do nakupljanja masti. 

"Višak masnoća taloži se u ćelijama jetre, gdje se akumulira u obliku masne bolesti jetre", objašnjava Duhejni.

Sve ove dodatne masnoće mogu da povećaju rizik od upalnih stanja kao što je alkoholni hepatitis. To takođe može da dovede do ciroze kad jetra ne može da obavlja svoj posao i zapravo počinje da propada.

Rak 

Alkohol stvara rizik za određene vrste raka, uključujući rak dojke, jetre, usta i grla. Ustvari, kad su istraživači pratili navike pijenja i rizik od raka na više od milion žena, otkrili su da je do 13% slučajeva raka vezano za konzumaciju alkohola. Koja je veza? Kada se alkohol razgrađuje u tijelu, pretvara se u otrovnu hemikaliju nazvanu acetaldehid. Acetaldehid može da ošteti DNK i proteine ​​u tijelu, pa da uzrokuje oštećenje vaših ćelija, objašnjava Lebeda.

Alkohol takođe stvara slobodne radikale koji uzrokuju oksidaciju ćelija. To ponekad može da dovede do toga da zdrave ćelije nekontrolisano rastu i postaju kancerogene, kaže Lebeda. 

Visok krvni pritisak 

Unošenje alkohola u tijelo signalizuje oslobađanje hormona stresa koji uzrokuje stezanje krvnih sudova i privremeno stvara visok krvni pritisak. Tokom vremena, ovo sužavanje čini vaše krvne sudove jačim i manje elastičnim, što može da uzrokuje visok krvni pritisak na duge staze. 

ilustracija

Kardiomiopatija 

Vremenom, pijenje velike količine alkohola može da uzrokuje slabljenje srčanih mišića. Ovo stanje, nazvano alkoholna kardiomiopatija, otežava vašem srcu pumpanje krvi po cijelom tijelu. To može da dovede do umora, problema s disanjem, oticanja u nogama i stopalima i nepravilnog rada srca. Takođe, može da uzrokuje oštećenje organa i zatajenje srca. 

Pankreatitis 

Stanje tijela obilježeno teškom upalom može dovesti do dijabetesa i raka gušterače, jednog od najsmrtonosnijih oblika raka. Prekomjerna konzumacija alkohola nije jedini krivac, ali to će stvoriti veći rizik. To je zato što piće ometa normalnu funkciju gušterače, uzrokujući da organ luči probavne enzime iznutra umjesto da ih šalje do tankog crijeva.

HIV 

Pijenjem ne možete da zaradite HIV, naravno. Ali, zapamtite, to može da potisne vaš imuni sistem i učini vas sklonijim infekcijama. Dakle, ako se uključite u rizično ponašanje, kao što je nezaštićeni seks s višestrukim partnerima, ili pak intravensko korišćenje droga, teški pad imuniteta može da stvori veći rizik od zaraze. Takođe, nakon što obolite, može da se razvije brže nego kod nekoga ko nije sklon alkoholu. 

Moždani udar 

Čak i ako je vaše srce zdravo, znatno ćete da povećate vjerovatnoću od moždanog udara ako mnogo pijete. Naime, jedna studija je utvrdila da muškarci koji popiju više od šest pića dnevno, a žene više od četiri, imaju gotovo 40 posto veći rizik od moždanog udara u poređenju sa onima koji nikada ne piju. Stručnjaci nijesu u potpunosti sigurni zašto alkoholizam stvara rizik od moždanog udara, ali vjerovatno je to povezano sa visokim krvnim pritiskom, što je glavni uzrok moždanog udara. 

Pneumonija i tuberkuloza 

Alkohol potiskuje vaš imuni sistem ometajući sposobnost vašeg tijela da napravi bijela krvna zrnca koja se bore protiv infekcija. U kratkom roku, to vam može stvoriti slabiji imunitet. Dugotrajno može da dovede vaš imuni sitem do tačke gdje postaje osjetljivije na ozbiljne zarazne bolesti, objašnjava Duhejni.

To može da uključi ​​upalu pluća, pa čak i tuberkulozu, potencijalno opasnu bakterijsku infekciju koja obično utiče na pluća.

Izvor: Zdrava krava