“Zahvaljujući „Ratkovićevim večerima poezije“ u Bijelom Polju svakog septembra poezija postaje dio žive stvarnosti grada, u koji se tokom trajanja ove manifestacije dolazi kao u pjesničku prijestonicu regiona. Za ovih skoro pedeset godina na „Ratkovićevim večerima“ nastupio je svako ko nešto znači u pjesništvu Crne Gore i okruženja, dajući svoj doprinos u čuvanju tradicije stihotvorstva, koju su u crnogorskoj istoriji stvarali ne samo pjesnici već i vladari. Iako od Njegoša do Ratkovića crnogorska poezija ne bilježi domete koji bi se mogli ravnati sa stvaralaštvom ova dva velikana, poezija je bila stalno prisutna u životima ljudi ovih prostora, koji su uz gusle slavili svoja vojevanja, tužbalicama ispraćali svoje bližnje, ali se i radovali životu pastoralnim i veselim stihovima bogatog usmenog stvaralaštva", kazao je Bogdanović na otvaranju manifestacije.

On je istakao da je zahvaljujući književnim stvaraocima ovog kraja održavan "taj dosluh sa tradicijom kroz njihove autentične poetike, koje su isto tako bile u dosluhu sa književnim istraživanjima njihovih vremena – od tamne metafizičnosti Ratkovićevog lirizma i neosimbolističkog traganja Blaža Šćepanovića u poeziji, do takođe inovativnog proznog stvaralaštva Ćamila Sijarića i Miodraga Bulatovića".

"I uistinu, najznačajniji ovdašnji dvadesetovjekovni književni stvaraoci pokazali su kako iskustvo svog prostora - ukorjenjeno u njegove istorijske, mitske i arhetipske slojeve - može da se odrazi u savremenom umjetničkom stvaralaštvu. Takva tradicija jeste ono što obavezuje na posebno senzibilan odnos prema recentnom književnom stvaralaštvu, njegovoj promociji i afirmaciji, kao i prema sve razuđenijem teorijsko-kritičkom tretiranju poezije i ostalih formi književnog teksta,“ dodao je Ministar.

Na otvaranju je govorio i predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, koji je istakao da su umjetnost i kultura ono po čemu se najviše prepoznaju sredine. 

"Umjetnost i kultura su prethodnice i predvodnice svih segmenata života. Bijelo Polje je sredina u kojoj umjetnost i kultura imaju utemeljenje još od 12. vijeka, kada je ovdje nastalo Miroslavljevo jevanđelje, najznačajniji ćirilički spomenik južnoslovenske pismenosti. U Bijelom Polju su harvardski profesori Milman Peri i Albert Lord riješili homerovsko pitanje zahvaljujući epu “Ženidba Smailagić Meha” Avda Međedovića, koji ima preko 12. 000 stihova", kazao je Smolović.

On je dodao i da zbog kvaliteta i značaja, Opština Bijelo Polje i Ministarstvo kulture Crne Gore snažno podržavaju ovu manifestaciju.

"Odnosno, podržavaju kulturu i umjetnost koja prevazilazi nacionalne granice i koja pozicionira Bijelo Polje i Crnu Goru na karti važnih kulturnih destinacija. Ta podrška pogotovo je došla do izražaja kada su Ratkovićeve večeri poezije dobile status od posebnog značaja za kulturu Crne Gore i kada je 2012. godina formirana javna ustanova Ratkovićeve večeri poezije. Lokalna samouprava će i dalje nastaviti da podržava prave vrijednosti i vrhunsku umjetnost", kazao je predsjednik bjelopoljske Opštine.

Svečanom otvaranju prethodilo je međunarodno pjesničko veče, u okviru kojeg su govorili: crnogorski autor Balša Brković, Bojko Lambovski iz Bugarske, bosansko-hercegovački autor Elvedin Nezirović, Erik Lindner iz Holandije, Geri Kembridž iz Škotske, Fahredin Šehu (Kosovo) i Gi Helminger (Njemačka/ Luksemburg). 

Nakon otvaranja organizovan je koncert Đorđa Davida. 

48. Ratkovićeve večeri poezije trajaće do 5. septembra kada će biti uručena nagrada Risto Ratković, ovogodišenjem laureatu Marku Pogačaru, pjesniku iz Hrvatske i najboljim mladim pjesnicima.