"Najnoviji podaci Ministarstva finansija o negativnim ekonomskim kretanjima i ogromnom rastu državnog duga u 2018 godini  pokazuju da Vlada ne samo što nije uspjela da sredi javne finansije, već da je njihovo stanje još gore od prošlogodišnjeg koje je i tada bilo porazno. Vlada je, dakle, prekršila preuzetu obavezu ne samo prema građanima koji su na to navikli, već i prema Evropskoj uniji, MMF i Svjetskoj banci bez čije podrške se ona više ne može dodatno zaduživati", ocijenio je Mijović.

On je podsjetio da je Svjetska banka ranije procijenila da se zbog dugogodišnjg nedomaćinskog upravljana ekonomijom ukupni rashodi za plate u javnom sektoru u periodu 2016-2019 moraju smanjiti za 17,8 odsto (sa 12,9 odsto na 10,6 odsto GDP), a socijalna davanja za 15,6 odsto (sa 14,1 odsto na 11,9 odsto BDP), te da je pošto to nije realizovano logično očekivati da će međunarodne institucije svoju buduću podršku Vladi usloviti i od nje tražiti da sprovede još radikalnije mjere štednje radi uravnoteženja budžeta.

"Vlada bi, dakle, do kraja svog mandata morala još oštrije smanjivati plate, penzije i socijalna davanja i povećavati sve vrste poreza", tvrdi Mijović.

Vlada se, kaže on, "iako to krije kao zmija noge" obavezala da sprovede ove radikalne mjere jer bi u protivnom bez podrške međunarodnih kreditora morala proglasiti bankrot. 

"Iz njenih najavljenih poteza se, međutim, sasvim transparentno nazire novi pokušaj prevare uprkos tome što će kreditori ubuduće vjerovatno pažljivije pratiti vladin rad kako ne bi opet bili izigrani. Vlada je, naime, oročila mjere štednje na samo jednu godinu, mada je za konsolidaciju javnih finansija potrebno da one traju najmanje tri godine. Razlog nije teško odgonetnuti, nakon godine štednje slijedi priprema za nove izbore kada će se, makar nakratko, ponovo driješiti kesa i građani zasuti lažnim obećanjima o visokom evropskom standardu koji im uskoro slijedi", navodi se u saopštenju.

Takvom pokušaju "nove obmane", tvrdi Mijović, se mora i može suprostaviti samo udruženim naporima građana, nevladinog sektora i opozicije, ali i međunarodnih faktora "ako im je zaista stalo do vladavine prava u Crnoj Gori".

"Zato u bilo kakvom sporazumu o stvaranju fer predizbornih uslova jedna od ključnih stavki mora biti da se dogovorene ekonomske reforme kao preduslov ozdravljenja i budućeg napretka ne smiju prekidati do njihovog potpunog sprovođenja", zaključuje se u saopštenju člana predsjedništava URA-e, Dejana Mijovića.