"Upravo zarad javnosti i zbog onoga što jesu nesporna prava i interesi građana, želimo da ukažemo da na trasi dalekovoda Pljevlja-Tivat, Elektroprivreda, tačnije CGES izbjegava da vlasnicima plati naknadu za ograničenje prava svojine, to jest naknadu za drastično umanjenje vrijednosti zemljišta, koje se nalazi ispod samih vodova dalekovoda, tačnije, u površini ispod žica, bez obzira na to što je u pitanju zakonska obaveza investitora", kazao je Vladislav Bojović.
Naglasio je da je do sada nadoknada štete plaćana samo za stubna mjesta, ali ne i za drastično umanjenje vrijednosti imovine vlasnika zemljišta, odnosno za ograničenje prava svojine na čitavoj površini zemljišta iznad kog idu žice dalekovoda, i to u širini od minimum 110 metara od središnje ose trase dalekovoda.
"I zakon o svojinsko-pravnim odnosima i zakon o eksproprijaciji i član 59 Ustava Crne Gore garantuju navedeno pravo na naknadu štete privatnim vlasnicima zemljišta, ali i državi i opštinama. Imajući u vidu da se, na čitavoj trasi dalekovoda, tamo gdje su preko parcela postavljene žice, zemljište praktično ne može više koristiti, odnosno da potpuno gubi na upotrebnoj vrijednosti, pozivamo sve građane, preko čijih imanja prolaze ili treba da prođu žice dalekovoda, da iskoriste svoja prava koja proističu iz više važećih zakona i tuže EPCG, odnosno CGES, i traže obeštećenje, to jest naknadu za ograničenje prava svojine i drastično umanjenje vrijednosti njihovog zemljišta", naveo je Bojović.
Evidentno je, kako kaže, da državna vlast ponovo omogućava velikim kompanijama da izbjegnu da nadoknade štetu koju proizvode na državnoj imovini, čime se država i građani uskraćuju za milione evra potencijalnih prihoda koji im shodno zakonu pripadaju. Posebno imajući u vidu, da vlasništvo države u određenom procentu u EPCG odnosno CGES-u ne znači da su oni oslobođeni svojih zakonskih obaveza prema istoj toj državi.
"Vidimo, dakle, da kada je potrebno isplatiti naknade majkama sa troje i više djece, pa i proširiti i povećati iznos socijalnih davanja, onda vrh državne vlasti saopštava kako država navodno nema dovoljno novca. Međutim, kada od velikih kompanija treba naplatiti ono što državi pripada, tada državni vrh staje u zaštitu profiterskih interesa tih kompanija i njihovih vlasnika, a na štetu države i građana", kazao je.
Takođe, ukazuje da se državna vlast nije suprotstavila namjeri investitora da trasu dalekovoda Pljevlja-Tivat postavi onako kako je to investitoru najprofitabilnije i najjednostavnije, a ne shodno potrebi da se sačuvaju vrijedni prirodni resursi, odnosno vrijedna državna i privatna imovina.
"Stoga, ne samo da utvrđena trasa dalekovoda treba da prođe kroz naseljena mjesta, ugrožavajući zdravlje stanovništva i drastično umanjujući vrijednost imovine, kao i kroz područja sa velikim turističkim potencijalom, iako je i laiku jasno da to nije morao da bude slučaj, već se i ne plaća naknada za to što se ograničava pravo svojine vlasnicima i praktično poništava vrijednost zemljišta na širem prostoru kojim prolaze vodovi, odnosno žice dalekovoda. Na ovom primjeru se jasno vidi koliko aktuelna državna vlast zapravo ne vodi računa o interesima građana i države Crne Gore, niti razmišlja da sačuva njene najvrijednije razvojne potencijale za generacije koje dolaze", zaključio je.
Komentari