Građani Rumunije su se, na dvodnevnom referendumu koji je održan proteklog vikenda, izjašnjavali o prihvatanju ustavnog amandmana prema kojem bi brak bio definisan kao zajednica muškarca i žene, umjesto zajednice supružnika, ali referendum nije uspio, jer je izašlo samo 20,4 odsto građana, a odziv od 30 odsto je bio uslov da bi bio validan.

Programska direktorica u NVO Juventas, Jelena Čolaković, kazala je u izjavi za PR Centar, da bi sve države trebalo da idu ka tome da organizuju referendume, kako bi se unaprijedio zakonodavni okvir, a ne da bi se, kako je kazala, unazadila državna politika po pitanju ljudskih prava.

„Rezultat referenduma u Rumuniji sam posmatrala kao nešto što je ohrabrujuće u moru konzervativnih politika, koje sada, sve više dobijaju maha. To je ipak država Evropske unije (EU) i od te Unije očekujemo maksimum u kontekstu standarda, koje zagovara. A vjerujem da će Crna Gora na tome putu biti samo bolja i da neće imati ovakve vrste ispada“, rekla je Čolaković.

Rezultat referenduma je, kako je kazala, pokazao da građani Rumunije ne vjeruju slijepo konzertvativnim i nazadnim politikama i da, kako je dodala, za sebe i pripadnike LGBT zajednice žele bolji život.

„Ohrabrujuća je poruka da je narod rekao „ne“ konzervativnoj i nazadnoj politici, koja je pokušala da progura nešto što bi bilo ogroman korak unazad“, istakla je Čolaković.

Prema njenim riječima, referendum je organizovan pošto-poto, trajao je dva dana i za njega je bio propisan minimalni cenzus od 30 odsto.

„Ali i pored svega toga, narod Rumunije je pokazao da zna da razmišlja svojom glavom, što uvijek očekujem od građana bilo koje države. Narod Rumunije je vidio koliko diskriminacija košta. U ovom konkretnom slučaju, kompletan proces je koštao 40 miliona, kako bi politika bila retrogradnija i kako bi unazadila ljudska prava u konkretnoj zemlji“, navela je Čolaković.

Crna Gora se, kako je ocijenila, nalazi na putu koji ide ka unaprjeđenju ljudskih prava.

„Vodimo računa o tome kakve zakone donosimo. Vodimo računa da u njima svi građani Crne Gore prepoznaju mehanizam, koji ih štiti, koji može za njih da znači bolje. Vjerujem da će građani u Crnoj Gori biti ti koji će podržati kompletno unaprijeđenje i da ćemo u narednom periodu moći da kažemo da živimo u državi, koja je srećnija i u kojoj su svi njeni građani podjednako tretirani i zaštićeni“, kazala je Čolaković.

Kada je riječ o pravima LGBT osoba u Crnoj Gori je, kako smatra, potrebno još raditi na njihovom unaprjeđenju. 

„Do kraja godine nas očekuju značajnije zakonodavne promjene. Vjerujemo da u narednom periodu itekako ima mjesta za poboljšanje. Vjerujemo da sada imamo adekvatne partnere, da smo svi na istoj talasnoj dužini. Govorim o nacionalnim institucijama i organizacijama, koje učestvuju u cijelom procesu, ali i o lokalnim samoupravama, koje će tokom ove i naredne godine raditi na tome da kreiraju poštujuće okruženje za sve građane, bez obzira na seksualnu orijentaciju i rodni identitet“, navela je Čolaković.

U narednom periodu će, kako je najavila, u pet opština u Crnoj Gori, biti urađeni akcioni planovi koji se vezuju za borbu protiv homofobije i transfobije.

„Na taj način ćemo, polako, djelovati lokalno, a misliti i na sveopšti nacionlani kontekst“, rekla je Čolaković.