Garčević je u intevjuu agenciji MINA,koji prenosi RTCG kazao da situacija na Balkanu nikada nije bila idealna, a da je sada vrlo ozbiljna.

"Region je daleko od stabilnosti. Postoje mnogobrojna pitanja koja nas opterećuju i interesantno, kako vrijeme prolazi, ove rane ne zacjeljuju. Ideje i politički inženjerinzi za koje mislite da su pobijeđeni i dio prošlosti, postaju ponovo popularni", rekao je Garčević, koji sada radi kao profesor na Bostonskom univerzitetu.

On je naveo da otvorena bilateralna pitanja, kao što je pitanje Kosova i Srbije, politička nestabilnost u Bosni i Hercegovini, povratak agresivnog nacionalizna skoro svuda u regionu, ekonomska ranjivost, nedostatak demokratskog kapaciteta, čine Zapadni Balkan veoma ranjivim.

"Tradicionalno jak uticaj Rusije u regionu i jačanje uticaja Kine dodatno komplikuju stvari. Zato je potrebno jače angažovanje, prije svega, EU", smatra Garčević.

On je kazao da posljednje provokacije na Kosovu ne treba posmatrati odvojeno od ideje o zamjeni teritorija koje su nedavno predložene u Beogradu i podržane u pojedinim političkim strukturama u Prištini.

Garčević je ocijenio da nije slučajan ni momenat, ni mjesto gdje se to odvijalo, a ni reakcije učesnika u incidentu.

"Poruka bi trebalo da bude jasna – ovaj dio Kosova će biti izvor nestabilnosti regiona sve dok ne nađemo bolje, trajnije rješenje za njega. A rješenje je predloženo. Ipak, koliko shvatam, za sporazum ne postoji širi nacionalni koncenzus na Kosovu, a izložen je kritikama u Srbiji i regionu, pa ostaje da se vidi da li je on kao takav moguć", rekao je Garčević.

Upitan koliko je u svim tim dešavanjima značajna uloga NATO i EU, Garčević je odgovorio da je Unija već duže vrijeme okrenuta sebi.

"Ona ima brojne unutrašnje izazove i to ne samo one vezane za Bregzit i rast populizma i ekstremnog nacionalizma. EU danas više djeluje kao skup nacionalnih država nego dobro uhodani jedinstveni sistem kako je ona sebe predstavljala i doživljavala do prije nekoliko godina", naveo je Garčević.

Prema njegovim riječima, nemogućnost da se utvrdi zajednička strategija po pitanju migranata je očit primjer.

"Na kraju se pitanje migranata želi prebaciti na zemlje Zapadnog Balkana. Trenutno stanje u EU je korak nazad za Uniju i to se održava na njenu poziciju u Evropi, njen oslabljeni uticaj u svijetu, pa i na njen uticaj na Balkanu", kazao je Garčević.

On je ocijenio da u takvim okolnostima EU održava ideju proširenja, koja je vrlo nisko na listi prioriteta članica, kroz tehnički proces pregovaranja u kojem se trenutno nalaze Crna Gora i Srbija.

"Ona želi da ovaj proces traje što duže u čemu joj pomažu zemlje regiona koje ne sprovode reforme po dogovorenom tempu. Van toga nema mnogo pravog angažmana, a čini mi se da nedostaje i političke volje", smatra Garčević.

On je dodao je su rezultati referenduma u Makedoniji očiti primjer toga i da nije dovoljno slati političke poruke iz Brisela i doputovati u Skoplje na dan, dva.

Na pitanje koliko je aktuelna situacija pogodna za pojavu euroskepticizma u regionu, Garčević je odgovorio da euroskepticizam nije rođen na Balkanu, već u samoj EU i da je vrlo prisutan među njenim građanima.

"Oni ne vjeruju EU institucijama, jer ih smatraju birokratizovanim i otuđenim. Smatraju da nacionalne države mogu bolje da predstavljaju njihove interese nego čelnici EU. Zato ne treba da čudi što euroskepticizam jača i u regionu Zapadnog Balkanu", ocijenio je Garčević.

On je rekao da za raliku od EU, euroskepticizam u regionu ima drugačiju pozadinu i usmjeren je na osporavanje same ideje o članstvu i vrijednosti koje Unija promoviše.

"Takvi stavovi su, prije svega, podržani od Moskve. Ovakva anti-EU logika bi region dovela u poziciju Bjelorusije ili njoj sličnih takozvanih neutralnih država koje su pod uticajem Ruske Federacije. Zato, po meni, mi nemamo alternativu. Region mora da sprovede reforme i nađe svoje mjesto u EU", poručio je Garčević.

Prema njegovim riječima, EU trebalo bi da osvježi svoj pristup i prilagodi ga novoj situaciji.

"Mi ne živimo u 2004, i geo-politički kontekst kada je donijeta odluka u Solunu je dramatično promijenjen", kazao je Garčević.

On smatra da će EU proširenjem dobiti novi zamah kada Njemačka i Francuska budu jasno stavile do znanja da je to pitanje i dalje visoko na njihovoj EU listi prioriteta i kada retorika bude pretočena u akciju.

"Ovo ne znači da se standardi EU kompromituju. Standardi za ulazak u EU se ne mogu mijenjati. Zemlje kandidati moraju da ispune kriterijume i tu nema pogađanja, ali EU mora da pokaže da joj je stalo do ovog dijela Evrope, na isti način kao što pokazuju Rusija ili Kina", istakao je Gračević.

On je kazao da su potrebna veća ulaganja EU u infrastrukturne projekte i snažnije povezivanje zemalja regiona.

"EU treba da bude lider u tome, a ne Kina", poručio je Garčević.