To faktički znači da bi osim 54 poslanika za tu izmjenu trebalo da se potvrdno izjasni čak tri petine od oko 535 hiljada birača što iznosi čak 321 hiljadu glasova. Imajući u vidu političke odnose i raspoloženje građana, teško je povjerovati u realnost takvog ishoda, piše Pobjeda.
Ustavom Crne Gore propisano je da je zastava Crne Gore crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom. Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti propisao je i kako treba tačno da izgleda zastava Crne Gore: Odnos dužine i širine zastave je dva prema jedan. Grb na zastavi zauzima 2/3 visine zastave. Središnja tačka Grba poklapa se sa tačkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. Širina zlatnog obruba je 1/20 užeg dijela zastave. Kada je u pitanju promjen Ustava ona je propisana članom 157 koji decidno osim dvotrećinske većine traži i tropetinsku većinu na potvrdnom referendumu.
Iz Bošnjačke stranke Pobjedi je nezvanično kazano da vjeruju da je za dodavanje polumjeseca na zastavi neophodna izmjena zakona o državnim simbolima, ali ne i promjena Ustava.
“To je naše tumačenje i to će se pitanje postaviti i na radnoj grupi”, rekao je izvor Pobjede.
Ervin Ibrahimović koji je i član Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, kao krovne institucije Bošnjaka, kazao je i da mu na zastavi ne smeta krst ali da mu smeta što nema polumjesaca, islamskog simbola.
“Mi smo za građansku Crnu Goru. Ako krenemo od toga da je Crna Gora država svih nas, vjerujem da nikom neće smetati da li ima polumjesec, da li ima neki drugi vjerski simbol. Za to sam da svi u toj državi budemo jednaki ili da nemamo favorite”, rekao je on.
Pitanjima izmjene državnih simbola bavio se i 2013. godine predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović.
“Monarhistička i jednovjerska obilježja u crnogorskom grbu nijesu primjerena građanskom i multivjerskom karakteru države i treba ih mijenjati”, rekao je tada Husović, navodeći da državni simboli treba da budu prihvatljivi za sve.
On smatra da proces promjene grba treba postići dogovorom u širem konsenzusu, jer je, kako je kazao, potrebno da ta obilježja, kao državni simboli budu i emotivno i suštinski, heraldički, prihvatljiva za sve građane.
“Smatramo da se u tim obilježjima moraju prepoznati svi narodi i vjere koje su gradile multietničku Crnu Goru. Konkretno u ovom slučaju, građani islamske vjeroispovijesti koji su više od petine stanovništva Crne Gore, trebaju imati neko svoje obilježje koje će biti dio tog državnog grba, multivjerske i građanske države”, rekao je tada Husović.
Komentari