Naučnici vjeruju da se slon u pećini našao uz čovjeka. Ako to dokažu pećina Trlica biće najstarije stanište praljudi u regionu.
Pećinu Trlica i pećinu Bioče koja se nalazi u blzini Podgorice istraživali su ruski i crnogorski arheolozi, u sklopu projekta „Proučavanje paleolitskih staništa u pećinama“ čiji su inicijatori CANU i Ruska akademija nauka i umjetnosti.
Slon vodi do čovjeka
Ostaci drevnih sisara pronađeni su u faunističkom kompleksu pećina Trlica koji je star, procjenjuju naučnici, 1.200.000 godina.
- Našli smo fragmente kostiju slonova. Tu su i ostaci zubastog tigra, nosoroga, bizona. Tih životinja koji danas na području Evrope i Azije nema, ali su ostaci slona u Trlici, najinteresantniji detalj. Slon se tu mogao naći uz pomoć čovjeka koji je živio u pećini. Ako potvrdimo tu pretpostavku, pećina Trlica će biti najstarije stanište čovjeka na Balkanu, poznato do danas – kazao je zamjenik direktora Instituta za arheologiju i etnografiju iz Novosibirska Mihail Vasiljevič Šunkov.
Cilj multudisciplinarnih naučnih istraživanjima je rekonstrukcija uslova u kojima su na Bioču i u Trlici živjeli praistorijski ljudi. Interesuje ih kakva je bila klima, kakve su bile biljke, šta su lovili, čime su se hranili. Ukratko – ekonomska baza. Ostaci flore i faune u blizini Pljevalja navode na zaključak da je tokom srednjeg i ranog pleistocena klima u oblasti današnje Crne Gore bila radikalno drugačiji u odnosu na danas.
Tokom srednjeg pleistocena ovdje je bilo jako vruće. Tada su Pljevlja, klimatski, bila slična današnjim afričkim savanama. Rani pleistocen obilježile su hladnoće, mada, bili su to uslovi, ako ne prijatni, onda relativno pogodni za život – kazao je Mihail Šunkov.
Optimizam
Rezultati ovogodišnjih istraživanja praistorijskih staništa u Croj Gori bude optimizam. Pokazatelji prisustva ljudi postoje. Nažalost, ne i njihovi ostaci.
- Ako otkrijemo tragove skeleta ljudi koji su u praistoriji tu živjeli, biće to spektakularno otkriće. Kada se to desi imaćemo senzaciju. Biće to vrhunac svih naših istraživanja u Trlici i na Bioču. Ako ostaci na tim mjestima postoje, ne mogu nam promaći. Istraživanja idu do nivoa mikro čestica. Projektom je planirano da radimo još deset godina. Imamo vremena i vjerujemo da će naš trud biti nagrađen krunskim otkrićima – kazala je arheolog Lenka Saveljić Bulatović.
Popularizovati ruske metode
Crnogorski arheolog Miloš Živanović naglasio je značaj iskustva koje naši arheolozi stiču istražujući sa kolegama iz novosibirskog Instituta za arheologiju i etnografiju.
- Mnogo toga može da se nauči kada radite sa ruskom naučnicima. Njihove metode treba popularizovati – kazao je Živanović.
On vjeruje da sa praistorijskim čovjekovim staništima u Crnoj Gori treba upoznti i laičku javnost. Važno je, tvdi, sagledati život u kontinuitetu.
(Izvor:Pobjeda)
