Radni dokument, prema riječima EU Ambasadora, pokazuje nijansiranu sliku sa napretkom u reformi zakonodavstva i izgradnji institucija, inicijalnim progresom u borbi protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, pranja novca i privremene zapljenje imovine stečene kriminalom. Takođe, u nekim oblastima Crna Gora ima limitiran rezultat.

“Borba sa organizovanim kriminalom pokazuje bolje rezultate nego prethodnih godina, djelimično i zbog  policijske saradnje sa državama članicama EU. Crnogorska policija je učestvovala u jednom broju međunarodnih saradnji visokog profila koje su doveledo hapšenja kriminalaca i zapljene ozbiljnih količina narkotika. Reforme u sudstvu dale su neke rezultate ali i dalje je na tom polju dosta izazova povezanih sa efikasnošću, racionalizacijom, kao i uvođenjem disciplinskih i etičkih standarda za sudije i tužioce.“ kazao je Orav.

Ostaje zabrinutost Evropske Komisije kada je generalno stanje u crnogorskim medijima u pitanju, kazao je Orav naglašavajući da je u prvoj polovini 2018 godine bilo četiri napada na novinare od čega je najozbiljniji napad na Oliveru Lakić, a čiji počinioci nijesu otkriveni.

“Nedostatak samoregulatornih mehanizama i profesionalnih i etičkih standard u medijima i dalje stvara klimu gdje je moguće zloupotrijebiti slobodu govora. Uređivačka nezavisnost javnog servisa i njegovi profesionalni standardi moraju se osigurati a Savjet RTCG mora biti zaštićen od spoljnjeg uticaja i političkih pritisaka.” kazao je Orav.

Nedovoljno rezultata Crna Gora je pokazala i kad je u pitanju anti-korupcija, preventivne politike u borbi protiv narkotika i u borbi protiv trgovine ljudima, kao i konfiskacije nelegalno stečene imovine.

“U narednom period za Crnu Goru će biti od krucijalnog značaja da ispostavi konkretne i ubjedljive rezultate posebno u oblastima za koje je iskazana zabrinutost. To zahtjeva rad svih institucija i pojedinaca uključenih u ovaj proces.” kazao je Orav.

Evropska komisija je prepoznala sve one aktivnosti koje su crnogorske institucije preduzimale u cilju unapređenja vladavine prava, smatra crnogorski pregovarač za poglavlja 23 i 24 Marijana Laković. Prepoznati su, kaže, rezultati u procesu reforme pravosuđa, ne samo kada je u pitanju visok stepen primjene standarda, zakonodavni i institucionalni okvir već i uspješna trogodisnja implementacija od  strane Ministarstva pravde i pravosudnih institucija u praksi.

“Kada je u pitanju prevencija korupcije prepoznate su aktivnosti  Agencije za sprečavanje korupcije. Na osnovu mišljenja Agencije u ovoj  godini 53 javna funkcionera podnijela su ostavke na funkcije što je za 16 više nego u 2017 godini. Takođe, nakon objavljivanja izvještaja EK o Crnoj Gori, Agencija je pripremila i sprovodi akcioni plan za postupanje po konkretnim preporukama. Takođe, Agencija je u ovoj godini počela da izdaje prekršajne naloge i izriče prekršajne kazne.” kazala je Laković.

Tokom 2018. godine preko 3500 migranata je registrovano na teritoriji  Crne Gore (poređenja radi 2017. godine taj broj je bio 849) što je zahtijevalo punu posvećenost svih nadležnih službi zaduženih za nadzor granice, granične provjere, registraciju i prihvat i smještaj migranata, kazala je Laković.

Pomoćnik Direktora policije Enes Baković kazao je da je taj resor preduzeo intenzivan rad u borbi protiv organizovanog kriminala i da je zahvaljujući saradnji sa policijame EU i okruženja dao dobre rezultate. Hapšeni su visoko rangirani članovi oba kotorska kriminalna klana, policija je učestvovala u međunarodnoj akciji zapljene 10 tona hašiša i značajnih količina cigareta. Najavio je i dalji posvećen rad policije u ovim oblastima. 

Orav je odgovarajući na novinarska pitanja o slučajevima Marović i Ramada kazao da Evropska Komisija sistematično prati oba slučaja i da na slučaj Svetozara Marovića gledaju sa “zainteresovanošću”.