Makron radi rješavanja demonstracija organizovanih širom Francuske, razmatra i vanredno stanje pita sajt vijesti "Hafington post".

Emanuel Makron

Centar Pariza je bio "zona borbenih dejstava, i vandalizma" čak i nad Trijumfalnom kapijom, uz paljenje više desetina automobila, pljačku prodavnica i uništavanje privatnih kuća i kafea.

Po lokalnim vlastima, to su najgori neredi u Parizu još od 1968. godine.

Bez obzira na prirodu mjera koje će preduzeti, Makron je, piše "Hafington post", "izvjesno u teškom položaju", ali ipak ne odustaje od svojih finansijskih ciljeva: "Proces ne mijenja... ostaje povećanje poreza na gorivo", rekao je on.

Mnogi, međutim, primjećuju da je glavni problem Makrona što ga više niko ne sluša, što njegovi govori, kao i on sam, ne dopiru do veliki mase francuskog naroda koji želi "djela, a ne riječi" i smatra da je vlast "isključila" narod iz sopstvene stvarnosti u kojoj građani žive.

Osim toga, po anketama, 80 odsto Francuza podržava 'žute prsluke' koji pokušavaju da se organizuju tako da mogu biti i zvanično predstavljeni. Prvi pokušaj, sa osam predstavnika regiona, nije opstao.

Drugi pokušaj 10 "žutih prsluka" objavljen je danas kao apel u listu "Žurnal d dimanš". Kažu za sebe da su "slobodni Žuti prsluci" i da su "aktivni građani koji su časni predstavnici Francuske koja trpi i osjeća se napušteno".

"Žuti prsluci" traže otvaranje debate o poreskim i socijalnim pitanjima.

Traže i izradu studija o mogućnostima prevoza po regionima Francuske, jedan po jedan, i uz organizovanje razgovora u svakom regionu.

Zahtijevaju i organizovanje redovnih referenduma o glavnim društvenim pitanjima u zemlji.

Pored toga, zahtijevaju uvođenje proporcionalnog izbornog sistema, tako da narod bude bolje zastupljen u Parlamentu.

Pored toga, smjesta i bez ikakvih preduslova zahtijevaju zamrzavanje poreza na gorivo i otkazivanje dodatne takse za tehnički pregled automobila.

"Žuti prsluci" pišu da osuđuju svako nasilje i smatraju da "vlada na gnjev ne bi trebalo da odgovori sebičnom bezizlaznom politikom".

Na kraju saopštenja "Žuti prsluci" nude dijalog premijeru Eduaru Filipu i cijeloj Vladi i zaključuju da žele "brz dogovor, da bi se privreda oporavila prije praznika".

Desničarska opozicija, Republikanci Lorena Vokiea su ponovili poziv za referendum o ekološkoj i fiskalnoj politici Emanuela Makrona. Marin Le Pen je tražila sastanak s Makronom zajedno s drugim liderima opozicionih političkih partija.

Ljevičarska opozicija, na čelu s liderom Socijalističke partije (PS) Olivijeom Forom traži da se razgovara s predstavnicima građana o problemu njihove kupovne moći. Benoa Amon, šef grupacije "Generacija-e", pozvao je na nacionalni dijalog sa "Žutim prslucima", sindikatima i nevladinim organizacijama o kupovnoj moći, preraspodjeli bogatstva i "ekološkoj tranziciji" na gorivo koje manje zagađuje.

Žan-Lik Melanšon, šef radikalno ljevičarske "Nepokolebljive Francuske", traži da se ponovo uvede porez na veliku imovinu, i pozdravio je to što je "revolt građana" natjerao "Makrona i svijet novca da zadrhte".

Pred svim tim zahtjevima, od kojih je većina na stolu već nekoliko dana, Vlada je do sada ostala nepokolebljiva i nema.

Dok su prvi sukobi u subotu ujutro izbijali na Šanezelizeu, portparol vlade Benžamen Griva je ponovio da će Vlada održati svoj kurs, podsjetivši na socijalne mjere koje je najavila prije nekoliko dana.

Emanuel Makron koji je dio svog političkog kapitala izgradio na svojoj sposobnosti da sprovodi reforme, ne prestaje da ponavlja da neće popustiti, kako kaže: suprotno svojim prethodnicima na mjestu šefa države.

"Ali, da li taj stav može opstati poslije subotnjih događaja, dok čak i poslanici vladajuće većine, od kojih su neki pod napadom svoje izborne baze u unutrašnjosti, traže popuštanje vladine politike?" pita na kraju sajt vijesti "Hafington post".

Beta