Ističu da bi bilo mnogo prikladnije informisati javnost o konkretnim planovima za budući period i skoncentrisati se na zatvaranje procesa, "umjesto neukusnog likovanja određenih čelnika, koji pritom nemaju apsolutno nikakve zasluge za ovakvu odluku  zemalja članica EU".

"Hrvatska je otvorila i zatvorila pregovaračko poglavlje u roku od 10 mjeseci, što bi za Crnu Goru bilo pogubno, u situaciji kada državne institucije nemaju potreban administrativni i finansijski kapacitet da na optimalan način implementiraju vrijednosti i pravnu tekovinu EU.

Deceniju nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crna Gora je uspjela transponovati značajan broj evropskih propisa, dok sa druge strane njihova implementacija ozbiljno zaostaje a posebno u dijelu zaštite prirode, upravljanja otpadom, kvaliteta voda, emisija u vazduh i sl.", navodi se u saopštenju Koalicije 27.

Crna Gora kako dodaju, nije uspjela za 10 godina da odgovori na prioritetni zadatak, definisan naknadno i Strategijom za pristupanje (NSAP sa akcionim planom) a koji se tiče značajnog jačanja kapaciteta sistema ekološke inspekcije u skladu sa Proporukom Evropskog paralamenta i Savjeta o mininalnim kriterijumima za inspekciju zaštite životne sredine u državama članicama (2001/331/EZ).

"Crna Gora nije uspjela da obezbijedi privremenu zaštitu potencijalnih Natura 2000 područja u kojima je uslijed stihijskog i neplanskog razvoja došlo do devastacija prirodnih vrijednosti poput devastacije rijeke Tare, Cijevne, NP Skadarsko jezero i Durmitor, morskih područja istraživanjem ugljovodonika, dok zaštita Ulcinjske Solane i pored svih međunarodnih i nacionalnih komunikacija još uvijek nije dostignuta. Nije obezbijedila ciljeve o očuvanju dobrog ekološkog statusa voda, prema Okvirnoj Direktivi o vodama, obzirom na planirane i relizovane značajne degradacije brojnih vodotoka na sjeveru Crne Gore, prouzrokovane gradnjom hidroenergetskih objekata", kažu iz ove koalicije.

Ističu da se za oko 13 najtežih direktiva, Crna Gora obavezala 2016. god (NSAP) da hitno, a do kraja 2018. god donese Specifične planove za implementaciju direktiva (DSIP) a naročito za direktive o otpadu, vodama, emisijama zagađenja u vazduh pošto su one od ključnog značaja za komponentu povraćaja troškova i biće visoko prisutne u strategiji finansiranja tokom dužeg vremenskog perioda.

"Ovo je bio i jedan od osnovnih preduslova za definisanje prelaznih perioda, a izostanak ovih planova govori o tome koliko smo spremni za otvaranje i budući proces pregovora. U daljem smo ozbiljno zabrinuti za planiranje i upravljanje finansijama koje je sada procijenjeno na 1,6 milijardi eura i čiji iznos ne da se umanjuje, nego se povećava u odnosu na procjenjenih 1,4 milijarde u prethodnoj godini, a posebno znajući da je država do sada uložila 200 miliona eura.

Kritična nespremnost države je vezana za oblast upravljanja otpadom i situaciju da dvije lokalne samouprave nijesu uspostavile sistem upravljanja otpadom u skladu sa zakonom, dok u cijeloj državi postoje samo 4 gradska postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa neprihvatljivom dinamikom izgradnje novih postrojenja i kanalizacione mreže. Poslije više decenija institucije se bore sa 350 nelegalnih deponija, gradskih smetlišta, nepoznatim količinama deponovanog, otpada prema frakcijama i različitim tokovima otpada", navode iz Koaliciej 27.

Osim toga, u saopštenju se ističe da se prema najnovijem izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije Pljevlja nalaze na listi najzagađenijih gradova na svijetu upkos svim pravnim obavezama i standardima koji ograničavaju prekomjernu emisiju zagađujućih čestica.

"Ne postoji dugoročni plan niti na lokalnom niti na nacionalnom nivou kako problem riješiti, a do sada preduzete mjere nisu dale nikakve efekte. Termoelektrana nastavlja da zagađuje vazduh u Pljevljima bez plaćanja ikakve naknade za štetu nanešenu zdravlju ljudi i životnoj sredini.

Umjesto da Vlada Crne Gore i nadležno ministarstvo ozbiljno sagledaju probleme i nagomilane obaveze u implementaciji propisa i pozovu sve zainteresovane društvene aktere na prijeko potrebnu saradnju, oni sprovode kampanju diskreditacije nevladinog sektora i prikrivanja stvarnog stanja u javnosti", zaključili su iz Koalicije 27,mreža od 20 nevladinih organizacija koje se bave životnom sredinom i klimatskim promjenama.