"Ako bih htio da budem skeptičan, mogao bih naći dosta argumenata za ocjenu da je Zapadni Balkan polovinom 2016. možda bio bliže Briselu nego krajem 2018. Evropska unija je bila suočena sa mnogo manje problema nego danas uostalom još nije bilo Bregzita, a sve prognoze su bile da ga neće biti – kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na predavanju  u Savjetu za međunarodne odnose (CARI) na temu " Zapadni Balkan i Evropska Unija nakon Bregzita - pogled iz Crne Gore“ u Buenos Airesu.

On je kazao da je Bregzit donio potpuno novu situaciju u političkom, ekonomskom i društvenom životu EU.

„ Lošija vijest je da Bregzit nije jedini problem Evropske unije. Evropa se još nije oporavila od svjetske, finansijske i ekonomske krize. Posebno ne od migranstke krize. Veoma su složeni odnosi sa SAD-om, a veoma kmplikovani sa Rusijom. Kriza žarišta poput Ukrajine, Sirije, izraelsko-palestinskog sukoba, Irana, Jemena, Libije, sve se to reflektuje na Evropsku uniju, čije se članice sve više suočavaju sa rastućim političkim populizmom. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su vodeće zemlje Evropske unije, Njemačka i Francuska preokupirane unutrašnjim izazovima“, naveo je u svom izlaganju Đukanović.

Govoreći o Bregzitu, pomenuo je i mogućnost da ga i ne bude te podsjetio na loše ekonomske polsedice po Britaniju usled izalska iz Unije.

„Neće svakako profitirati ni EU, ali se smatra da će  proći sa manje gubitaka, iako odlazak Velike Britanije u ekonomskom smislu za EU, prema nekim računicama znači kao da je 20-ak manjih zemalja napustilo Evropsku uniju. Ono što je sigurno, rezultatima britanskog referenduma danas se malo ko raduje u toj zemlji“, naveo je Đukanović.

Sve to, dodao je Đukanović,  komplikuje situaciju oko mnogih politika EU, uključujući i politiku proširenja što posebno tangira nas na Balkanu.

"Spriječili nasilno preuzimanja vlasti"

Govoreći o dešavanjima u Crnoj Gori od 2016. godine podjsetio je na redovne parlamentarne izbore u koje se, kako je rekao, umiješala Rusija zbog našeg opredjeljenja za članstvo u NATO.

„Za svoj naum imala je podršku dijela opozicije u Crnoj Gori i određenih nacionalističkih struktura u Srbiji, ali smo pobijedili i spriječili nasilno preuzimanje vlasti. Nakon toga ja sam napustio državne poslove, sa uvjerenjem da smo najvažnije nacionalne ciljeve u Crnoj Gori ostvarili“, naveo je crogorski predsjednik

Od sticanja nezavisnoti 2006te, nastavio je, pokrenuli smo veoma intezivan ciklus ekonomskog, institucionalnog i demokratskog razvoja, obezbijedili sebi članstvo u NATO i aktivan tempo napretka u pristupanju Evropskoj uniji.

Pomenuvši prošlogodišnje predsjedničke i lokalne izbore ocijenio je da bi  gubitak na tim izborima značio objektivno novu šansu Moskvi i antievropskim političkim snagama.

„Sve smo mobilisali da do toga ne dođe. Pravili smo brojna istraživanja javnog mnjenja, testirali rejting svih mogućih kandidata i došlo se do mog imena za sigurnu pobjedu u prvom krugu, koja bi se kasnije potvrdila na lokalnim izborima. To se pokazalo tačnim. I evo me sada ovdje pred vama“, kazao je.  

Podsjetio je na svoju izjavu od prije dvije godine na istom mjestu kada je rekao da je Crna Gora stabilno društvo, skladna multietnička demokratija i prosperitetna, dinamična ekonomija, da imamo odlične odnose u regionu i da smo odlučni da budemo upečatljiv evropskih i evroatlanskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu.

„I dalje smo vodeća ekonomija u tom dijelu Evrope. Uvećali smo BDP koji je prošle godine dostigao rast od 4,7%, što je među najvećim stopama rasta u Evropi, a za pola ove godine ide i nešto iznad toga. Prije dvije i po godine bili smo na 43% prosječnog standarda građanina Evrope, a danas smo na 46%. Takođe, želim da napomenem da tokom ovih 12 godina nezavisnosti, crnogorska ekonomija prosječno godišnje raste iznad 3%, što je gotovo trostruko više od prosječnog godišnjeg ekonomskog rasta Evropske unije. Takođe, u tom periodu udvostručen je BDP u Crnoj Gori, udvostručena je prosječna plata i penzija. Sve to je bilo moguće zahvaljujući i direktnim stranim investicijama, koje su tokom tih 12 godina činile 18 do 19% BDP-a godišnje, prosječno“, naglasio je Đukanović.

 Napomenuo je da je Crna Gora već godinu i po punopravna članica NATO alijanse, i da je otvorila i pregovaračko poglavlje 27 – životna sredina,pretposljednje.

„Mi smo u ovom trenutku spremni da zatvorimo 10-ak poglavlja, ali mislimo da Brisel nije. I biće sve manje spreman u susret izborima za Evropski parlament na proljeće iduće godine, kada ističe mandat sadašnjoj Evropskoj komisiji“, kazao je Đukanović.

Upoređujući ono što je govorio prije 2 i po godine kaže da je za region tada iznio ttačnu ocjenu – da je stanje bolje nego bilo kada u istoriji, da Zapadni Balkan usaglašeno vidi budućnost u EU, i da svi, osim Srbije žele u NATO.

„Optimistički sam zaključio da vidim da će cijeli Zapadni Balkan biti dio Evropske unije. Iskreno, danas ovdje pred vama bi mi bilo teško da sve ovo potvrdim. Globalna kretanja i problemi sa kojima je suočena EU učinili su, ne toliko da splasne euroentuzijazam u regionu, koliko su ojačale antievropske snage i koliko su se aktivirale treće zemlje u kojima možda neki u našem regionu vide alternativu EU. A ta alternativa je suprostavljena evropskom sistemu vrijednosti. Region nikada nije bio bliži Briselu, formalno gledano. Međutim, ponekad se čini kao pokretni cilj koji nam sve više izmiče kako mu se približavamo.“, kazao je Đukanović

Crnogorski šef države je primijetio da nema više revolucija kod kuće te da se ljudi odlučuju da mijenjaju zemlje, a ne svoje vlade.

Iskonski balkanski problem, Balkana je ekonomska zaostalost, rekao je on, dodajući da je region  danas negdje između 30 i 40% prosječnog standarda stanovnika EU.

„Ako bi se ovim tempom nastavio rast BDP-a u Evropskoj uniji i na Balkanu, regionu bi trebalo 100-ak godina da dostigne Evropu. Možda će neko reći da je i to bolje od procjena AMF-a objavljenih 2014. u londonskom Ekonomistu, da će privredama u razvoju biti potrebna tri vijeka da dostignu standarde žiovta na Zapadu. Svijet je još uvijek prepun država u kojima se malo radi i nerado ostaje“, upozorio je Đukanović.

U sklopu svog predavanja, on je podsjetio na tri krupna politička problema koja su preostala iz vremena posljednje bezbjednosno-političke krize na prostoru ex Jugoslavije još uvijek čekaju rješenje,nefunkcionalnu državu Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju čija je perspektiva evropske i evroatlanske integracije predugo zatvorena, još od 2008.godine i dijalog između Beograda i Prištine, koji je započeo ali čiji se kraj još uvijek ne nazire.

Naveo je da je moguće  još uvijek da Brexit, migrantska i druge krize izazovu pozitivan kontraefekat u Evropskoj uniji. Dodao je i da razumije potrebu Evropske unije da otkloni uzroke krize kroz koje prolazi, ali i da ne misli da je odgovor u zaustavljanju ili ozbiljnijem usporavanju ujedinjenja Evrope.

„Ako Unija u dogledno vrijeme ne integriše Zapadni Balkan i ne zaokruži svoje granice na cijelom kontinetu, to otvara mogućnost za upliv trećih zemalja, ne samo na Balakanu nego i u dobrom dijelu Evropske unije. Zato smatramo da je politika proširenja spasonosna formula i za Evropsku uniju“, kazao je Đukanović i dodao da je potrebno novo koheziono tkivo integrisanja za novo doba.

On je kazao da su u Evropi stasale generecije koje ne znaju za strahote II Svjetskog rata, koje ne mogu da shvate vrijednosti višedecenijskog mira, za ljude, za narode i države.

„A to je bio stožer projekta evropskog ujedinjeja nakon 1945. koji su uspješno inaugurisali tadašnji evropski lideri. Zato, znatiželjno očekujemo da vidimo šta će donijeti izbori za Evropski parlament na proljeće iduće godine i kakav će biti odnos nove Evropske komisije prema politici proširenja. Moja poruka je jedinstvena i za Crnu Goru i za region i za Evropsku uniju. Proces proširenja i punog ujedinjenja Evropske unije optimalan je put za moju zemlju, za Zapadni Balkan i za Evropu u cjelini“, zaključio je Đukanović.