Izraelski Centralni zavod za statistiku objavio je izvještaj povodom 18. decembra Međunarodnog dana migracija.
U izvještaju se navodi kako je od 1948. godine na ovamo iz različitih dijelova svijeta u Izrael doselilo 3,2 miliona Jevreja.
Navedeno je kako je 43 posto od ovog broja u Izrael doselilo nakon 1990. godine, odnosno poslije raspada Sovjetskog saveza. Ipak, kako je istaknuto, Jevreji su i prije raspada SSSR-a masovno doseljavali u Izrael.
U izvještaju se nalazi i podatak da je između 1989. i 2006. godine u Izrael doselilo 1,6 miliona Jevreja s porodicama.
U 2017. godini u Izrael je doselilo 38.000 Jevreja. U periodu od 1948. do 2016. godine 726.000 Jevrej je napustio zemlju bez namjere da se vrati.
Izrael omogućava pravo svakom Jevreju da doseli u zemlju, bez obzira gdje se on u svijetu nalazio. S druge strane, ova zemlja onemogućava povratak prisilno raseljenim Palestincima, iako im je pravo na povratak zagarantovano Rezulocijom 194 Ujedinjenih nacija (UN).
Navodi se kako Izrael trenutno ima 8,9 miliona stanovnika, od kojih dva milion čine Palestinci, koji se nazivaju "izraelskim Arapima". Palestinci čine 20 posto ukupnog broja stanovnika Izraela.
Izraelski parlament (Knesset) u julu je usvojio zakon koji Izrael definiše kao jevrejsku državu-naciju, u kojem je navedeno kako je Jerusalem glavni grad Izraela, a hebrejski jedini službeni jezik.
Prema tom zakonu, građani su podijeljeni u dva reda, jevrejski praznici su proglašeni državnim, a za sporna pravna pitanja referenca će biti jevrejski zakon.
Izraelske vlasti su ranije provodile diskriminatornu politiku prema arapskom stanovništvu, a novim zakonom je to i legalizovano.
Većina odredbi zakona u suprotnosti je s postojećom zakonskom odredbom da u Izraelu svi građani imaju jednaka prava i mogućnosti.
Proglašavanje Izraela za domovinu svih Jevreja takođe zanemaruje prava Palestinaca na njihovoj okupiranoj zemlji. Takođe se podstiču Jevreji iz drugih zemalja na doseljavanje u Izrael, a blokira se povratak prognanih Palestinaca.
Anadolija
Komentari