Iako je mnogima njegova ideja ekscentrična, jer se karcinomi obično ne mogu pobijediti tako lako.

Međutim, profesor Grives je uvjeren da je to moguće, a s obzirom na njegovo iskustvo, njegove su ideje ozbiljno shvatili i ostali istraživači, piše britanski dnevnik Gardijan. 

Grives već tri decenije proučava dječiju leukemiju na Institutu za istraživanje raka u Londonu.

Prije nekoliko dana objavljeno je da mu je dodijeljena viteška titula za istraživanja i otkrića na tom području. 

"Već 30 godina opsjednut sam razlogom zbog kojeg djeca obolijevaju od leukemije. Sada prvi put imamo odgovor na to pitanje, što znači da možemo da počnemo da razmišljamo kako da zaustavimo leukemiju. Tako sam i došao na ideju o napitku", objasnio je ovaj naučnik. 

Pedesetih godina prošlog vijeka akutna limfoblastična leukemija, od koje u Velikoj Britaniji oboli jedno od 2000 djece, bila je smrtonosna. Danas se može izliječiti u 90 odsto slučajeva, iako je liječenje toksično i ostavlja dugotrajne nuspojave. 

Povećava se broj oboljelih

Poslednjih decenija naučnici su primijetili da se broj oboljelih u Ujedinjenom Kraljevstvu i Evropi povećava po stopi od jedan odsto godišnje. 

"Ovaj trend događa se samo u razvijenim zemljama, ne i u zemljama u razvoju. Čini se da se bolest može vezati s blagostanjem", kaže Grives. 

Akutnu limfoblastičnu leukemiju uzrokuje serija bioloških događaja. Inicijalni okidač je genetska mutacija koja se događa kod jednog od 20 djece. 

"Mutaciju uzrokuje neka vrsta incidenta u materici. Mutacija se ne nasleđuje, ali ostavlja kod djeteta rizik da se bolest razvije kasnije u životu", objašnjava Grives. 

Da bi se leukemija sasvim razvila, potreban je još jedan biološki događaj, koji uključuje imunološki sistem. 

''Imuni sistem neće biti potpuno funkcionalan ako dijete tokom prve godine života nije izloženo infekciji. Bez te konfrontacije s infekcijom, sistem neće raditi kako treba'', rekao je Grives. 

Radi se o gorućem problemu. Iz razumljivih razloga, roditelji tokom odrastanja djece koriste antiseptične maramice, antibakterijske sapune i razna sredstva za dezinfekciju.

Prljavština je iskorijenjena iz naših domaćinstava. Osim toga, sve je manje djece koja se doji, a u opadanju su i socijalni kontakti s drugom djecom. Zbog toga se smanjuje kontakt djece s mikrobima. Ima to svojih prednosti, ali i mana. 

Mala djeca više nisu izložena raznim klicama i infekcijama kao nekad, što njihov imuni sistem ostavlja nerazvijenim. 

"Kad takvo dijete bude izloženo običnim infekcijama, njegov imuni sistem reaguje nenormalno i pretjerano, pa se razvija hronična upala", naglašava Grives.

Foto: Ilustracija

Cilj je spriječiti razvoj leukemije 

Kako upala napreduje, u krv se ispuštaju proteini citokini, koji kod djece s prvom mutacijom mogu da izazovu drugu mutaciju, odnosno leukemiju. 

''Bolest treba dvije mutacije da bi se razvila. Druga mutacija posledica je hronične upale do koje dolazi zbog nepripremljenog imunog sistema'', rekao je Grives. 

Drugim riječima, osjetljivo dijete pati od hronične upale koja je povezana s modernim, superčistim domovima.

Upala mijenja njegovu osjetljivost na leukemiju koja se tako razvija kao bolest. Iz te perspektive, bolest nema nikakve veze s dalekovodima ili postrojenjima za preradu nuklearnog goriva, nego je uzrokovana interakcijom prenatalnih i okolnih događaja, kao što je Grives istakao u časopisu Nature Reviews Cancer prošle godine. 

"Ova saznanja daju nam priliku da intervenišemo i spriječimo razvoj leukemije. Još ne znamo kako spriječiti pojavu inicijalne mutacije u materici, ali možemo smisliti načine da blokiramo hroničnu upalu koja se javlja kasnije", kaže Grives. 

Zbog toga je sa saradnicima započeo da radi na bakterijama, virusima i ostalim mikrobima koji žive u ljudskom probavnom sistemu.

Oni nam pomažu da svarimo hranu, ali i pokazuju kojim smo sve klicama bili izloženi tokom života.

Na primjer, ljudi u razvijenim zemljama obično imaju manje vrsta bakterija u probavnom sistemu i to zato što su u ranoj fazi života bili izloženi manjem broju mikroba. Rezultat je to života u superčistim domovima.

Eksperimenti 

"Moramo pronaći način da rekonstruišemo njihove mikrobiome. Tako nazivamo zajednicu mikroba. Takođe moramo da saznamo koje su najvažnije vrste bakterija za odgovarajuću pripremu imunosistema djeteta", rekao je. 

Grives zato sada eksperimentiše s miševima kako bi otkrio koje su klice najbolje za stimulaciju imunološkog sistema ovih glodara. Za dvije ili tri godine mogli bi da uslijede testovi na ljudima. 

"Cilj je pronaći šest ili možda deset vrsta mikroba koji će dječiji mikrobiom najbolje vratiti na zdrav nivo. 

Taj koktel mikroba mogao bi da se uzima kao napitak sličan jogurtu, prilagođen maloj djeci. To bi moglo da spriječi ne samo dječijju leukemiju nego i stanja poput dijabetesa tipa 1 i alergija koje su takođe u porastu u zapadnoj civilizaciji. Alergije mogu da se povežu s našim neuspjehom da djecu izložimo bakterijama koje su neophodne za pravilan razvoj imunolog sistema. Mislim da su mogućnosti nevjerovatno uzbudljive, vjerujem da bismo mogli da smanjimo rizik od leukemije, ali i od niza drugih bolesti i stanja", zaključio je Grives.

B92