Ima i onih koji se odlučuju na promjenu svoje osnovne vokacije opredjeljujući se za neki drugi posao. Mladi umjetnici koji su bili naši sagovornici podijelili su sa nama iskustva svog profesionlnog puta nakon završetka fakulteta – gdje su tražili posao, da li su odlučili da se posvete umjetnosti ili su se ipak „prekvalifikovali“ za neko drugo zanimanje.

Dileme nakon diplome

isidora stamatovic bigovic 222x300 Mladi likovni umjetnici u Crnoj Gori: Sloboda je slatka, ali se i plaćaIsidora Stamatović-Bigović koja je diplomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, a magistrirala na Akademiji Likovnih umjetnosti u Sarajevu trenutno se bavi isključivo slikarstvom. Posao van svoje struke nije tražila – radije se odriče novca, koji bi zaradila na nekom alternativnom radnom mjestu, negoli stvaralačkog rada koji joj pruža najveće zadovoljstvo.

- Moj profesionalni put vezan je isključivo za umjetnost. To zahtijeva kontinuiran rad i posvećenost, ako se umjetnošću želite ozbiljno baviti. U tom smislu nema predaha, umjetničko stvaralaštvo i život predstavljaju jednu neraskidivu cjelinu – kazala je Stamatović-Bigović.

Prema njenim riječima, bavljenje nekim drugim poslom uporedo sa umjetnošću zasigurno negativno utiče na stvaralački rad, odnosno udaljava od njega.

- Ukoliko se svakodnevno ne bavite nečim što se tiče umjetnosti, teško se može govoriti o uzlaznoj „stvaralačkoj“ putanji i jako je teško nadoknaditi propušteno kada se jednom posvetite nečemu što je izvan toga – istakla je Stamatović-Bigović.

S druge strane, Milovan Kadović koji je diplomirao grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, nakon obavljenog pripravničkog staža u osnovnoj škoji „Janko Mićunović“ u Nikšiću položio je državni ispit. Uporedo se uspješno bavio grafičkim dizajnom i danas mu je to osnovni izvor prihoda.

Milovan Kadovic 300x225 Mladi likovni umjetnici u Crnoj Gori: Sloboda je slatka, ali se i plaća

- Već sedam godina se bavim grafičkim dizajnom, iako to nije moj osnovni poziv. Vremenom sam usavršio taj posao, koji je između ostalog bivao nagrađen na brojnim konkursima za dizajn, i od 2009. godine radim kao honorarni dizajner za UNICEF-ovu kancelariju u Podgorici – kazao je Kadović.

Posao je, kako kaže, po završenim studijama tražio gdje god je mogao, čak iako opis radnih mjesta nije bio usko vezan za njegovo profesionalno zvanje. U nekoliko navrata je radio kao zamjena redovnih predavača u školi.

- S obzirom na to da postoji mala potreba za likovnim kadrom i da je skoro u potpunosti vezana za prosvjetu, čeka vas godina pripravničkog staža, ukoliko ste uopšte u situaciji da ga dobijete. Zatim slijedi i državni ispit koji vas u potpunosti definiše kao predavača. Tako da ste na kraju prilično odstupili od poziva. Likovni fakulteti bi morali da obrate pažnju na ovaj problem i obrazuju kadar koji bi bio profesionalno usmjeren u pedagoškom smislu, jer je, na kraju krajeva, najvećem broju umjetnika to jedina opcija – istakao je Kadović.

Umjetnica Snežana Pupović, koja je nedavno stekla diplomu FLU na Cetinju, smatra da potraga za stalnim zaposlenjem predstavlja hroničan problem, koji pogađa mlade likovne umjetnike u istoj mjeri kao i njihove kolege koje su svoja akademska zvanja stekli na drugim univerzitetskim jedinicama. Ona trenutno razmišlja o nastavaku školovanja ali, prema njenim riječima, da se pojavi neka dobra poslovna ponuda ne bi je odbila.

Borba za egzistenciju?

Na pitanje da li je isključivo bavljenje umjetnošću dovoljno za obezbjeđivanje materijalne egzistencije mladih stvaralaca sagovornici imaju gotovo identičan odgovor – kako bi se bavili profesijom koju su odabrali umjetnici su primorani da rade razne poslove koji će im obezbjediti osnovne egzistencijalne uslove. Isključiva posvećenost stvaralačkom radu, saglasni su, iziskuje svojevoljno žrtvovanje materijalne dobrobiti.

Sličnog mišljenja je i istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković koja ocjenjuje da je živjeti „samo od umjetnosti“ u Crnoj Gori apsolutno nemoguće.- Ukoliko osoba koja je završila Akademiju ima porodicu u kojoj su primanja mala, nema riješeno stambeno pitanje ili je prosto u teškoj ekonomskoj situaciji, prinuđena je da traži bilo kakav posao zarad egzistencije. Tako danas ima dosta slučajeva da se neko sa završenom Akademijom, nažalost, bavi nečim sasvim suprotnim od onoga što je umjetnost. S druge strane, postoje umjetnici koji se bave samo svojim radom. Često se nalaze na ivici egzistencije, ali to je dobrovoljna žrtva zarad višeg cilja – iskrenog stvaralaštva i prave umjetnosti – istakla je Stamatović-Bigović.

Škole primamljive za stručno osposobljavanje

Iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću saopštili su da se za Vladin program stručnog osposobljavanja ukupno prijavilo 34 likovna akademca koji su završili Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju i likovne studijske programe izvan Crne Gore.

- Mogućnost stručnog osposobljavanja su dobili svi koji su se prijavili. Diplomirani likovni umjetnici su najviše bili zainteresovani za obavljanje stručnog osposobljavanja u javnim prosvjetnim ustanovama. Broj akademaca koji se prijavio za program sa FVU (smjer dizajn vizuelnih komunikacija) je 21, dok je broj akademaca sa Faklulteta umjetnosti UDG – jedan (studijski program Studije moderne i savremene umjetnosti). Tu su i 23 akademaca koji su stekli zvanje producenta na visokoobrazovnim institucijama u zemlji i inostranstvu. Svi akademci su dobili mogućnost za stručno osposobljavanje – kažu iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću.

(Izvor:Pobjeda)