Votson, koji je 50-tih godina prošlog vijeka, zajedno sa Fransisom Krikom otkrio strukturu DNK, rekao je u dokumentarcu da su geni odgovorni za razliku u inteligenciji između bijelaca i crnaca.

Kold Spring Harbur Laboratorija (CSHL), koju je Votson vodio od 1968. do 1993. godine, komentar 90-godišnjeg bivšeg šefa nazvala je "sramotnim".

Laboratorija je saopštila da "nedvosmisleno odbacuje neutemeljena i bezobzirna lična stanovišta" ovog naučnika.

Dodaje da su njegove izjave "za svaku osudu i da nemaju veze sa naukom".

Slavni molekularni biolog je dodao da, iako se nadao da su svi ljudi jednaki, "ljudi koji zapošljavaju crnce ustanovili su da to nije istina".

Votson je 2007.  godine britanskom listu Sandej tajms rekao da je "bio duboko zabrinut za budućnost Afrike" jer "se sve naše socijalne politike temelje na činjenici da je njihova inteligencija kao i naša, dok istraživanja pokazuju suprotno".

CSHL ga je zbog tih izjava lišio svih administrativnih dužnosti, ali mu je sve dosad zadržao počasne titule.

I dok se Votson izvinio za izjave iz 2007. godine, u dokumentarcu "Američki velikani: dekodiranje Votsona" prikazanom 2. januara, rekao je da nije promijenio svoje mišljenje.

Bila je to posljednja u nizu rasističkih i ksenfobnih izjava koje su obilježile Votsonovu karijeru.

Godine 1997. britanski Sandej telegraf, prenio je njegovu izjavu da bi ženama trebalo dopustiti da abortiraju bez obzira na razlog, "čak i ako fetus nosi gen za homoseksualnost".

Na predavanju 2000. godine, Votson je govorio o tome da postoji veza između tjelesne težine i ambicioznosti ljudi, kao i između boje kože i seksualne vještine.

"Zato su latinoamerikanci dobri ljubavnici", rekao je Votson, prema Asošiejted presu, koji je citirao ljude koji su bili na predavanju. "Nikad nijeste čuli za engleskog ljubavnika. Samo za 'engleskog pacijenta'".

U britanskom dokumentarcu iz 2003. godine, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1962. sugerisao je da je glupost genetska bolest koju treba liječiti, navodi CNN.