On je, u intervjuu za PR Centar, podsjetio da je GSSCG formirana 1963. godine, po uzoru na druge službe organizovanog spašavanja u planini u alpskom dijelu, a da je namijenjena da spašava planinare.

„Zbog geografske posebnosti Crne Gore i potrebe da se na nepristupačnim mjestima spašavaju i drugi ljudi, GSS je intervenisala i u svim drugim slučajevima kao što su saobraćajne nesreće u kanjonima, padovi u jame, spašavanje zalutalih planinara, spašavanje alpinista iz stijena...Služba je obučena i opremljena da spašava prvenstveno u planini i ostalim nepristupačnim mjestima gdje druge službe nisu kvalifikovane i opremljene“, pojasnio je Loncović.

Foto: PR Centar

On je kazao da operativni sastav GSSCG broji šezdesetak članova, raspoređenih u stanicama koje se nalaze u Nikšiću, Žabljaku i Subra u Herceg Novom.

„Imamo u planu da osnujemo još obavještajne tačke koje će kasnije postati stanice, ispod Prokletija, da bismo zaokružili našu djelatnost“, rekao je Loncović.

On je kazao da GSSCG funkcioniše na volonterskoj osnovi.

„Da bi neko postao pripadnik GSS, to je dugotrajan proces. Mora proći kroz veoma kompleksnu i dugotrajnu obuku, da bi izašao na ispit i polaganje za gorskog spasioca i nastavlja da radi u GSS. Svake godine mora da ispuni određeni broj vježbi da bi ovjerio zvanje za narednu godinu, sve to na volonterskoj osnovi“, naveo je Loncović.

Iako je sve na volonterskoj osnovi, kako je naveo, neobično je što je za sticanje zvanja potrebno veliko odricanje.

„Kad steknu zvanje, to je proces od šest, sedam godina intenzivne obuke i sebi daju dodatnu obavezu, jer su odgovorni za povrijeđenog, za svoj život i za život ekipe, i sve rade volonterski, u cilju da pomognu i spase živote“, rekao je Loncović.

Foto: PR Centar

Na pitanje koliko vremena im je, nakon što prime poziv, potrebno da organizuju ekipu i izađu na teren, Loncović je rekao da to zavisi od akcije.

„Vrlo brzo se skupi ekipa. U stanici su ljudi raznih profila, od studenata, ljekara, profesora...Kad je neka hitnoća prosjek je 40-45 minuta da se skupimo, a možda i manje. U saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, sarađujemo na akcijama spašavanja u planini i vrlo često radimo helihoptersko spašavanje“, naveo je Loncović.

GSSCG je, prošle godine, imala 25 akcija.

„Akcije su bile raznovrsne, od pronalaženja zalutalih planinara, do teških, sa smrtnim posljedicama. U tih 25 akcija, spašene su 44 osobe, i nažalost, četiri nijesmo uspjeli spasiti, jer su na licu mjesta podlegli povredama i izgubili život“, rekao je Loncović.

Foto: PR Centar

On je rekao da je od 44 akcije, 17 bilo na Durmitoru, dok su, kako je naveo, ostale bile u Kanjonu Nevidio, i ostalim mjestima u Crnoj Gori.

Govoreći o savjetima upućenim građanima u slučaju hladnog talasa, Loncović je rekao da niske temperature, pomiješane sa vlažnošću vazduha, mogu biti kobne.

„Interesantan podatak je da je u toplijim krajevima, gdje je vlažnost vazduha veća, kada padne temperatura, najveći je broj smrzavanja, nego u hladnim predjelima“, naveo je Loncović.

On je savjetovao građanima da se, u slučaju hladnog talasa, treba obući slojevito.

„Ukoliko planiramo skijanje i hodanje po planini, posebnu pažnju moramo posvetiti donjem vešu, koji ne bi trebalo da bude pamučni. Pamuk nije pogodan, jer zadržava vlagu, ne dozvoljava transport vlage, i pritom je veoma hladan“, pojasnio je Loncović.

Prema njegovim riječima, važno je da donji veš bude od posebnih sintetičkih materijala, antibakterijskih, koji, kako je pojasnio, imaju svojstvo transporta vlage i viška toplote, „tako da nam je tijelo uvijek suvo“.

„Ako neko hoće prirodni materijal, to može biti i vuna ili svila. Nakon toga bi trebalo da bude materijal koji nas grije, koji ima svojstvo zadržavanja vazduha, kao što je džemper, i na kraju zaštitni sloj, koji sprječava prodor vjetra, vlage i štiti isijavanje toplote iz tijela“, naveo je Loncović.

Foto: PR Centar

On je kazao da bi najbolje bilo da posljednji sloj „diše“, i da bude od materijala kao što je goroteks, „koji izbaci sav višak vlage i toplote, a spolja ne da to uđe do našeg tijela“.

„Važno je voditi računa i o čarapama koje su veoma važne, kao i kapama. Jedna od zabluda, koja važi u narodu, je da alkohol zagrijeva tijelo. Međutim, to je samo prividni osjećaj, jer alkohol šteti i širi krvne sudove. Organizam reaguje na nižu temperaturu skupljanjem krvnih sudova i povlačenjem krvi u centralu. Kada popijemo alkohol, krvni sudovi se rašire i mi dobijemo osjećaj toplote, a dodatno gubimo toplotu“, pojasnio je Loncović.

Foto: GSS

Upitan koje aktivnosti planiraju da sprovedu u ovoj godini, Loncović je rekao da GSSCG ima standradni plan i program redovnih zimskih i ljetnjih vježbi, koje, kako je pojasnio, služe da bi se obnovilo zvanje i držalo se članstvo u treningu.

„Interesantno je pomenuti da se, od nastanka do danas, GSSCG može pohvaliti da se na sve pozive bilo od državnih organa, bilo od stanovništva, blagovremeno odazvala i sa uspjehom intervenisala“, istakao je Loncović.