Američki predsjednik Donald Tramp podržao je venecuelansku opoziciju i njenog lidera Huana Guaida koji se proglasio privremenim šefom države.

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro sinoć je saopštio da prekida diplomatske odnose sa SAD-om i dao je rok američkim diplomatama da za 72 napuste zemlju.

Venecuela je južnoamerička zemlja s populacijom od 32 miliona ljudi koja je poznata po protestima i ekonomskim problemima. Turbulentne odnose sa SAD-om ta zemlja je i imala i u periodu vlasti bivšeg predsjednika Huga Čaveza, a taj trend je nastavljen i dolaskom Madura na čelo države.

Opozicija naftnim rezervama bogate zemlje ne priznaje izbornu pobjedu NiKolasa Madura i traži nove izbore. SAD podržava te zahtjeve.

Aktuelna kriza u Venecueli može se sagledati kroz deset tema, analizira agencija Anadolija.

Pozadina tenzija u odnosima Venecuele i SAD-a

Liberalne vlasti Venecuele su imale dobre odnose sa SAD-om u periodu Hladnog rata i u periodu 90-tih godina prošlog stoljeća.

Odnosi između Vašingtona i Karakasa su pogoršani 1999. godine kada je na vlast u Venecueli došao Hugo Čavez koji je vodio populističku i socijalističku politiku.

Čavez je intenzivirao socijalnu politiku na bazi prihoda nacionalizovane naftne kompanije koja se ubraja među značajnije naftne proizvođače u svijetu. Gnjev američke administracije Čavez je na sebe navukao nizom poteza, među kojima su i prodaja nafte Kubi, uspostavljanje dobrih odnosa s Iranom, kupovina ruskog oružja i nacionalizacija energetskih i telekomunikacijskih kompanija.

Čavez je za kandidata za svog nasljednika imenovao svog pomoćnika i današnjeg predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.

Izbornom pobjedom Maduro je postao novi šef države, a trend loših odnosa između Venecuele i SAD-a je nastavljen.

Administracije bivšeg američkog predsjednika Baraka Obama, kao i ova aktuelna Trampova su uvele niz sankcija Venecueli i njenim zvaničnicima.

 Način na koji je Maduro došao na vlast

Nakon što mu je 2011. godine dijagnostifikovan karcinom, zdravstveno stanje Čaveza se pogoršalo, zbog čega je za svog nasljednika kandidovao Madura koji je ranije obavljao funkcije lidera sindikata, ministra vanjskih poslova i zamjenika predsjednika države.

Čavez je umro 2013. godine, kada su održani i izbori na kojima je Maduro pobijedio s 50,8 posto osvojenih glasova. Obećao je da će nastaviti socijalističku revoluciju koju je pokrenuo Čavez.

Maduro je sa 68 posto osvojenih glasova pobijedio i na predsjedničkim izborima u maju prošle godine.

Maduro se brzo suočio s protestima

Prve demonstracije po dolasku Madura na vlast održane su 2014. godine u zapadnim pokrajinama Takira i Merida. Demonstracije su počele zbog bezbjednosnih problema u državi i brzo su prošrene i na glavni grad Karakas.

Uz podršku opozicije demonstracije su ubrzo dobile karakter antivladinih protesta.Vlasti Venecuele su optužile opoziciju za pokušaj državnog udara, a tokom nereda i sukoba demonstranata i snaga sigurnosti život je izgubilo najmanje 28 osoba.

Opozicija je nove masovne demonstracije u Venecueli organizovala u septembru 2016. godine, a kao razlog za demonstracije navedena je loša ekonomska situacija u zemlji. Optužujući ga za ekonomsku krizu, opozicija je tražila Madurovu ostavku.

Naredni protesti u Venecueli održani su aprilu i junu 2017. godine. Demonstranti su tražili prijevremene izbore, a eskalacijom nereda na ulicama stradao je veliki broj ljudi.

Ekonomska kriza prerasla je u političku krizu

Venecuela se s intenzivnijim ekonomskim problemima suočava od 2014. godine, a do krize je došlo zbog pada cijena nafte na tržištu.

Čak 95 posto nacionalnog dohotka Venecuele čini izvoz nafte, a padom cijena tog energenta došlo je i do problema uvoza robe u zemlju. Nedostatak robe na tržištu izazvao je enormna poskupljenja i strmoglavi pad vrijednosti venecuelanske valute bolivara.

Loši ekonomski parametri su bili glavna tema opozicije koja je organizovala proteste.

Dolaskom Trampa na vlast u SAD-u došlo je do jačanja tenzija

Američke vlasti su i u periodu bivšeg predsjednika Baraka Obame nazivale Madura diktatorom i uvodile niz sankcija Venecueli.

Trampova administracija je nastavila pa čak i intenzivirala trend pogoršanja odnosa s vlastima Venecuele.

Brojni zvaničnici Venecuele su stavljeni na listu sankcionisanih, uključujući i Madurovu suprugu Ceciliju Flores.

Madurova administracija optužuje Trampovu vlast da je od jeseni 2017. godine održavala tajne sastanke s venecuelanskom opozicijom i s bivšim komandantima razgovarala o temi državnog udara.

Navodno su vlasti SAD-a "odustale" od podrške državnom udaru, jer su odveć u prošlosti to činile u brojnim zemljama Latinske Amerike. Takva odluka je donesena zbog bojazni da bi američka umiješanost u puč izazvala oštre kritike u Latinskoj Americi, bez obzira što većina te regije ne podržava Madura.

Opozicija u Venecueli traži povlačenje Madura s vlasti

Venecuelanska opozicija ne priznaje vlast predsjednika Madura i traži njegovu ostavku.

Optužujući ga za krivotvorenje na prethodnim izborima, opozicija od Madura traži da se povuče i raspiše prijevremene predsjedničke izbore.

Opozicija ima većinu u državnom parlamentu Venecuele, a šef parlamenta Huan Guaido želi sjesti na Madurovu funkciju do održavanja novih izbora.

Maduro tvrdi da je suočen s pokušajem proameričkog puča

Nikolas Maduro je otvoreno optužio opoziciju koja predvodi proteste da uz podršku SAD-a pučem pokušava da se domogne vlasti u Venecueli.

"Ne vjerujte SAD-u. Oni nemaju prijatelja, već samo interese. Otvoreni su im apetiti za venecuelansku naftu i bogatstva", poručile su pristalice državne administracije koje pozivaju na mitinge podrške predsjedniku Maduru.

Ministar nacionalne sigurnosti Vladimir Padrino je poručio kako oružane snage Venecuele neće podržati Guaida i opoziciju.

Podijeljen stav zemalja u regionu

Uz SAD, opoziciju Venecuele i Guaida u preuzimanju vlasti podržali su i Brazil, Argentina, Kanada, Čile, Kolumbija, Peru, Kostarika, Ekvador, Gvatemala, Panama i Paragvaj.

S druge strane, Bolivija i Meksiko i dalje priznaju legitimitet i podržavaju vlast Madura.

Kako ostatak svijeta gleda na situaciju u Venecueli

Evropske zemlje pak pozivaju na političku tranziciju i obnavljanje izbora u Venecueli. Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Danska i Kosovo su javno izrazili podršku opozicionom lideru Guaidu.

S druge strane, Kina, Rusija i Republika Turska su izrazile podršku predsjedniku Maduru i njegovoj administraciji.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je, komentarišući posljednja dešavanja u Venecueli, izjavio da je potrebno poštovati rezultate demokratski održanih izbora.

"Poštovatćete rezultate izbora. Ako ih ne poštujete onda se to ne može nazvati demokratijom", rekao je Erdogan.

„Niko nema pravo da nezakonito uklanja sa vlasti šefa države koji je nedavno pobijedio na izborima (bez obzira da li se ta osoba sviđa ovoj ili onoj zemlji ili političkim snagama ili ne)“, napisao je ruski premijer Dimitrij Medvedev na svom nalogu na Tviteru.

Mediji pomno prate dešavanja u Venecueli

Međunarodni mediji su proteklih godina pomno pratili dešavanja u Venecueli, a posebno antivladine proteste. Skoro svi mediji su izvještavali i o ekonomskoj krizi, praznim policama u trgovinama i dugim redovima ispred marketa.

Pokušaji državnog udara protiv Madura su takođe biti na dnevnom redu medija, a Guaidov proglas o privremenom preuzimanju funkcije predsjednika države je objavljen kao udarna vijest.

Intenzivno ukazujući na ekonomske probleme naroda Venecuele u eri vladavine predsjednika Madura, prozapadni mediji nisu dali prostor mitinzima podrške izabranoj Madurovoj administraciji.

Izvor:Anadolija