Zajednička valuta vodi u propast
Oskar Lafonten

Tvorac eura

Zajednička valuta vodi u propast

Oskar Lafonten, njemački ministar finansija koji je lansirao euro, zatražio je odustajanje od “katastrofalne” zajedničke valute, kako bi se omogućio oporavak južne Evrope, upozorivši da aktuelni kurs “vodi u propast”.

Lafonten upozorava da se ekonomska situacija pogoršava iz mjeseca u mjesec, a nezaposlenost je dostigla nivo koji sve više dovodi u sumnju demokratske strukture.

Njemci još nijesu shvatili da će južna Evropa, uključujući Francusku, zbog ekonomske krize u kojoj se trenutno nalazi biti prenuđena da se suprotstavi njemačkoj hegemoniji - rekao je on, pripisujući krizu velikim dijelom njemačkom smanjenju plata u korist povećanja udjela u izvozu.

Na sajtu njemačke “Levice”, on je izjavio da će se kancelarka Angela Merkel probuditi iz svog "prepotentnog sna" kada se udruže evropske zemlje u nevolji, kako bi iznudile promjene u politici rješavanja krize na štetu Njemačke.

Oskar Lafonten je izjavio da je podržavao evropsku monetarnu uniju, ali da više ne veruje u njen opstanak.

Nade da će stvaranje eura podstaći racionalno ponašanje nacionalnih ekonomija bile su uzaludne - rekao je on, dodavši da je politika prinude Španije, Portugalije i Grčke da sprovede internu devalvaciju bila katastrofalna.

Lafonten najopasniji muškarcem u Evropi, nakon što je 1998. godine zatražio stvaranje ujedinjene Evrope i “kraj nacionalne države”. Euro je lansiran prvog januara 1999, a papirne novčanice su uvedene tri godine kasnije.

Njegova predviđanja je potvrdio francuski ministar finansija Pjer Moskovići, koji je obznanio kraj primjene strogih mera štednje i pobjedu francuske politike, rizikujući novo pogoršanje ionako narušenih odnosa između Pariza i Berlina.

Gotovo je s mjerama štednje. Ovo je prelomni trenutak u istoriji EU posle uvođenja eura. Svjedoci smo kraja dogma mjere štednje. Ovo je pobjeda francuskog stava - izjavio je on na francuskoj televiziji.

Moskovićijevi komentari uslijedili su nakon što su Francuska i Španija od Brisela dobile dodatni rok od dvije godine za ispunjenje cilja, prema kojem deficit ne smije da premaši tri odsto bruto društvenog proizvoda.

(Izvor:Analitika)