On je danas, na pres konferenciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), rekao da su, od 1. januara do 13. decembra prošle godine specijalni tužioci, podnijeli naredbe o sprovođenju istrage u 24 predmeta protiv 283 osoba.
„Naredbe u sprovođenju istrage su podnesene u 15 predmeta protiv 171 osobe za krivična djela organizovanog kriminala, u četiri predmeta protiv 17 osoba zbog krivičnih djela visoke korupcije, u tri predmeta protiv 82 osobe za pranje novca, u jednom predmetu protiv jedne osobe za krivično djelo terorizam, i u jednom predmetu protiv 12 osoba za ostala krivična djela“, naveo je Katnić u PR Centru.
Prema njegovim riječima, u istom periodu su, specijalni tužioci podigli 25 optužnica, od čega, kako je naveo, 13 optužnica za krivična djela organizovanog kriminala, deset optužnica za visoku korupciju, dvije optužnice za ostala krivična djela.
“Optužnicama je ukupno optuženo 125 izvršilaca krivičnih djela i to: 88 za krivična djela organizovanog kriminala, 30 za visoku korupciju i sedam za ostala krivična djela“, kazao je Katnić.
Kako je naveo, od 1. januara do 13. decembra donijeto je sedam Naredbi o sprovođenju finansijske istrage protiv 47 fizičkih i deset pravnih lica.
„Iz 2017. godine u radu su 18 predmeta finansijske istrage protiv ukupno 114 fizičkih i četiri pravna lica“, rekao je Katnić.
Govoreći o predmetu E-Commerce, Katnić je kazao da SDT sprovodi istragu protiv 79 fizičkih i 95 pravnih lica zbog, kako je pojasnio, krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i utaja poreza i doprinosa.
„Istraga se odnosi na pravne poslove-realizaciju novčanih transakcija putem E-Commerce servisa. Takođe, u toku je i izviđaj protiv većeg broja fizičkih i pravnih lica zbog istih krivičnih djela“, rekao je Katnić.
Kako je pojasnio, E-Commerce servis je servis koji omogućava prodaju proizvoda ili usluga putem interneta, prihvatanjem platnih kartica iz sistema Visa International/MasterCard na internet prodajnom mjestu klijenta, a namijenjen je preduzećima, koja žele da omoguće bezbjedan i siguran način bezgotovinskog plaćanja svojih proizvoda i usluga na Internetu, klijentima iz cijelog svijeta.
„Da bi bilo koje pravno lice moglo biti korisnik E-Commerce servisa potrebno je da budu ispunjeni sledeći uslovi: da bude rezidentno pravno lice i trgovac. Osnivač ili ovlašćeno lice rezidentnog pravnog lica treba da dostavi identifikacione podatke trgovca rezidentnog pravnog lica i to naziv i opis internet prodajnog mjesta veb sajta“, naveo je Katnić.
Kod nas je osnovano 147 rezidentnih pravnih lica koja su se bavila E-Commerce poslom, koja su bila predmet ispitivanja SDT-a, navodeći da su osnivači rezidentna pravna lica iz Velike Britanije, Izraela, Italije, Francuske, Češke, Bugarske, Poljske, Holandije, Malte, Gibraltara, Madagaskara, Britanskih djevičanskih ostrva, Kipra, Maršalskih ostrva.
„Do stepena sumnje potvrđeno je da su svih 147 rezidentnih pravnih lica istrage i protiv kojih se vrši izviđaj postali trgovci, u skladu za zahtjevom da moraju biti trgovci i rezidentna pravna lica i da su ispunili sve uslove da postanu trgovci i time su potvrdili da su veb sajtovi njihovo vlasništvo i da su preko istih trgovali“, rekao je Katnić.
On je kazao da je novac obavljen trgovinom došao u Crnu Goru i trebalo je da se plate porezi i dažbine Crnoj Gori, koji su s obzirom da se trgovina obavlja u inostranstvu devet odsto, „međutim to se nije desilo, jer je čitav novac otišao u inostranstvo, a Crna Gora nije dobila ni centa“.
„Postoji osnovana sumnja da ugovorni sporazumi simulovani pravni posao. Tim ugovorom je definisano da se rezidentno pravno lice slaže da za trgovca osnivača tog rezidentnog pravnog lica obavi naplatu kreditnih kartica Visa i Master i da zadužuje račun troškova po osnovu debitnog potraživanja trgovca od njegovih klijenata, trgovci u formi transakcije plaćanje preko interneta“, naveo je Katnić.
Postoji odnovana sumnja da su, kako je kazao, 147 rezidentnih pravnih lica evidentirani kao korisnici E- Commerce servisa kod Atlas banke.
„Da je od 2011-2018.godine bilo aktivno 606 veb sajtova za koje su garantovali da su njihovi i samo 54 sajta nije bilo aktivno“, kazao je Katnić.
U tom periodu, kako je rekao, pribavljen je prihod od trgovine u iznosu 72 miliona 989 hiljada eura, koja su, kako je naveo, transferisana prema inostranstvu.
„Sve ukupno porez je trebao da bude plaćen Crnoj Gori između 50 i 60 miliona“, dodao je Katnić.
On je rekao da je SDT predložilo blokiranje novčanih sredstava u iznosu od 62 miliona 761 hiljadu eura koja sredstva su zatečena na računima okrivljenih rezidentnih pravnih lica.
Katnić je, govoreći o predmetu Carbon, rekao je da se radio o kriminalnoj organizaciji koju je formirao Duško Knežević i osobe koje su postali članovi organizacije, koja je formirana radi vršenja teških krivičnih djela.
„Cilj kriminalne organizacije bila je realizacija kriminalnog plana koji se odnosio na krivična djela utaja poreza i doprinosa i pranje novca. Postoji osnovana sumnja da je oštećena IBM banka, a korist pribavljena firmama 1 milion i 942 hiljade eura“, naveo je Katnić.
U SDT-u, kako je rekao, vjeruju da je u tom predmetu više stotina miliona eura utajeno poreza na mjestu gdje je bila trgovina.
Katnić je, govoreći o kreditima fizičkih lica, zatvorenih depozitom nerezidentnih pravnih lica, kazao da u tom predmetu postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni Knežević izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, utaja poreza i doprinosa i pranje novca, da su, kako je naveo, članovi te kriminalne organizacije postali pomenuta lica.
„Postoji osnovana sumnja da je D.K. sačinio kriminalni plan da putem kredita koje će kod IBM banke i Atlas banke dobiti veći broj fizičkih i povezanih pravnih lica, članova kriminalne organizacije, koji krediti neće biti vraćeni od strane navodnih korisnika kredita već kolateralima – depozitima“, naveo je Katnić.
Ti krediti su, kako je pojasnio, položeni kao sredstvo obezbjeđenja vraćanja tih kredita od strane povezanih pravnih lica, čiji su osnivači ili ovlašćena lica članovi kriminalne organizacije.
„Na taj način je stvoren privid da se radi o kreditnim sredstvima ostvaruje prihod u iznosima dobijenih novčanih sredstava putem kredita, koji se neće prijavljivati nadležnim organima Crne Gore, a sve sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, a zatim stavljanja nezakonito stečenog novca u redovne novčane tokove“, rekao je Katnić.
On je kazao da su samo preko Atlas banke odobreni krediti povezanim rezidentnim pravnim licima, čiji su osnivači ili ovlašćena lica, kako je naveo, članovi kriminalne organizacije, u iznosu od preko 40 miliona eura, „za koje kredite su kupljene značajne nepokretnosti na ekskluzivnim lokacijama u Crnoj Gori“.
„Ta pravna lica nijesu prijavljivala ostvareni prihod po tom osnovu niti su plaćala pripadajuće dadžbine državi Crnoj Gori u iznosu od preko 3,6 miliona eura“, naveo je Katnić.
Knežević osumnjičen za utaju poreza i pranje novca i u slučaju Telekom
On je, govoreći o predmetu Ugovori o konsultantskim uslugama u Crnogorskom telekomu i Mađar telekomu, kazao da postoji osnovana sumnja da je Knežević sačinio kriminalni plan radi vršenja krivičnih djela zloupotreba ovlašćenja u privrednom poslovanju, utaja poreza i pranja novca te da putem konsultantskih usluga koje nikad nijesu realizovane za Crnogorski i Mađar Telekom, preko, kako je rekao, dva nerezidentna pravna lica R.T i F.I, čiji su osnivači ili ovlašćena lica članovi kriminalne organizacije, dobije novčana sredstva u ukupnom iznosu od 4.53 miliona eura
„Na taj način je stvoren privid da se radi o novčanim sredstvima po osnovu konsultanstskih ugovora ostvaruje prihod u iznosima dobijenih novčanih sredstava, koja novčana sredstva dalje transferiše na račune svojih pravnih lica i ista jednim dijelom podiže u gotovini, i na račune povezanih pravnih lica u inostranstvu“, naveo je Katnić.
On je rekao da su osnivači ili ovlašćena lica tih računa članovi kriminalne organizacije, da bi, kako je naveo, nakon tih transfera, ista novčana sredstva se koristila kao sredstvo obezbjeđenja- kolateral za vraćanje kredita „koji su odobreni povezanim pravnim licima u IBM i A.B, čiji su tkđ. osnivači ili ovlašćena lica članovi kriminalne organizacije“.
„Na taj način je stvoren privid da se radi o kreditnim sredstvima ostvaruje prihod u iznosima dobijenih novčanih sredstava putem kredita, koji se neće prijavljivati nadležnim organima Crne Gore, a sve sa ciljem vršenja krivičnih djela zloupotreba ovlašćenja u privrednom poslovanju i izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza“, naveo je Katnić.
Rukovodilac Policijskog odjeljenja, Dragan Radonjić, rekao je da su glavni specijalni tužilac i specijalni tužioci u toku prošle godine izdali Specijalnom policijskom odjeljenju 222 naloga od kojih su, kako je naveo, realizovana 162, dok je u radu 60 naloga.
„Specijalno policijsko odjeljenje je SDT-u u toku prošle godine procesuiralo osam krivičnih prijava i 19 izvještaja kao dopuna krivične prijave protiv 189 fizičkih i 160 pravnih lica zbog osnova sumnje da su počinili 200 krivičnih djela visoke korupcije i pranja novca, kojim je nastupila materijalna šteta po budžet Crne Gore od oko 47 miliona eura zbog izvršenih krivičnih djela visoke korupcije i 550 miliona zbog izvršenog krivičnog djela pranje novca“, kazao je Radonjić.
Specijalno policijsko odjeljenje je, kako je naveo, SDT-u procesuiralo dvije krivične prijave i 12 izvještaja kao dopuna krivičnih prijava protiv 58 lica zbog osnova sumnje da su počinili 43 krivična djela organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina.
„Specijalno policijsko odjeljenje sprovodi naredbe SDT-a u sedam finansijskih istraga prema 47 fizičkih i deset pravnih lica. Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca i Specijalnih tužilaca lišeno je slobode 93 lica i raspisana potraga za osam lica“, rekao je Radonjić.
Foto: PR Centar
"Neću podnijeti ostavku"
Na komentar novinara da značajan broj političkih partija i predstavnika nevladinog sektora smatra da, zbog „pristrasnosti“ u aferama „Koverat“, „Atlas“, „Limenka“, „Telekom“, treba da podnese ostavku, Katnić je rekao da to neće učiniti.
„Ja sam odgovoran građanima, tijelima koja su me izabrala i ovoj državi da gonim počinioce krivičnih dijela. Da ih ne gonim, tada bih bio odgovoran. Ali pošto ih gonim, kao što vidite, ne mogu podnijeti ostavku, „jer ja nijesam od te fele““, poručio je Katnić.
Odgovarajući na pitanje novinara, Katnić je kazao da je postupak raspisivanje međunarodne potjernice za Duška Kneževića u toku.
Novinare je interesovalo da li Knežević ima državljanstvo Kipra i Velike Britanije i šta to u konkretnom slučaju znači.
„Nijesam to izučavao. Čuo sam da je D. K. U Londonu iz medija, da sjedi u jednoj loži i vjeruje da će ga ta loža zaštititi. Ali, ja vam sada kažem, znajući tu ložu i njene principe, a koji su najveći u moralnom smislu, da nijedan pripadnik kriminalne organizacije i počinilac ovako teških krivičnih djela ne može tamo ostati“, rekao je Katnić.
Novinari su pitali Katnića da li je dio „kriminalne hobotnice“ predsjednika države Mila Đukanovića, za šta ga, kako su ukazali, optužuje Knežević.
Katnić je istakao da optužuje onaj koji vjeruje da će njegove misli iz daljine imati određeni efekat.
„D.K. ima, nažalost, podršku naših medija. Ne kažem da ga podržavaju kao organizatora kriminalne organizacije, nego mu pružaju podršku, jer misle da je to važno, da će tako dobiti gledanost. Ima mjerilo šta treba javnost da zna, a šta ne treba. Ja mislim da javnost ne treba da zna lažne vijesti. Jer svima je ovdje poznato da je to lažna vijest“, kazao je Katnić.
On je podsjetio da mu je Knežević poručio da kad on dođe u Crnu Goru, njega tu više neće biti.
„Ja ću ovdje biti“, poručio je Katnić.
Upitan da li se sprovodi istraga i da li je Knežević sve mogao da uradi bez podrške nekog državnog organa, Katnić je rekao da „ovo nije moglo da se uradi bez ozbiljne kriminalne organizacije“.
„Da bi postojala kriminalna organizacija, postoje konstitutivni elementi. A jedan je da se koriste privredne i državne strukture u djelovanju. Teško je moguće da te strukture nisu korišćene. Postoji osnovana sumnja da su korišćene privredne i to su banke i to su desetine rezidentnih i nerezidentnih pravnih lica i mi to ispitujemo“, objasnio je Katnić.
Foto: PR Centar
Đukanovića neće saslušati, Knežević ne može biti zaštićeni svjedok
Novinari su pitali da li će Tužilaštvo saslušati predsjednika države Mila Đukanovića, nakon snimka u kome Duško Knežević predaje novac Slavoljubu Stijepoviću, budući da je, kako su podsjetili, Knežević rekao da je to radio u dogovoru sa Đukanovićem.
„Mora da postoji stepen osnovane sumnje da je neko nešto učinio, pa tek onda da se preduzimaju radnje. Na osnovu udaljenih sumnji ili insinuacija Tužilaštvo neće djelovati. Pravda će doći na svačija vrata, ako je počinio krivična djela i neće doći ni na čija, sem onako pozdrava radi, ako nije počinio krivično djelo, bez obzira na boju kože, vjeru, pripadnost političkoj stranci“, rekao je Katnić.
On je rekao da se protiv njega vodi specijalni, odnosno hibridni rat i da ga „vrebaju“ oni koji bi da ga ubiju.
Novinare ja zanimalo da li postoji zakonska opcija da osumnjičeni D.K. bude zaštićeni svjedok.
„Dok je organizator kriminalne organizacije, ne postoji. To zakon sprječava“, pojasnio je Katnić.
Na pitanje novinara šta je urađeno povodom nedavno objavljenog snimka na kom se vidi da bivši gradonačelnik preuzima koverat sa novcem od D.K. specijalna tužiteljka, Lidija Vukčević, kazala je da je u predmetu, koji je formiran zbog osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo iz oblasti izbornih prava, saslušan veći broj lica u službi građanina.
„Saslušan je S.S. i osim njega je saslušano 21 lice. Takođe su, u relativno kratkom periodu, prikupljeni i materijalni dokazi. Trenutno se predmet nalazi u fazi izviđaja“, objasnila je Vukčević.
O slučaju Marović
Na pitanje šta se radi u slučaju Svetozara Marovića, Katnić je odgovorio da je u pitanju osuđeno lice, koje je dobilo višegodišnju zatvorsku kaznu i da je realizovano sve što se odnosi na protivpravnu imovinsku korist, stečenu od kriminalne organizacije, a u pitanju je, kako je podsjetio, 30 miliona eura.
„Taj novac se uspješno vraća društvenoj zajednici, odnosno Opštini Budva. U finansijskoj istrazi je oduzet još jedan važan objekat. To je ono što smo mi učinili. Sve ostalo je na drugim državnim organima, pa vas na njih upućujem“, rekao je Katnić.
Komentari