Svi osjećamo posljedice što je Narodni muzej zatvoren deset godina. Sjetite se samo kada ste posljednji put imali priliku da posjetite izložbu u Narodnom muzeju. Doduše, imali smo izložbe u Atrijumu koji sam po sebi jeste izvanredan prostor, ali publika treba da se navikne da ponovo ulazi u Narodni muzej jer kad se jednom odviknete onda i zaboravite da taj muzej postoji. Vama je neposredno i stalno pred očima slika da je Narodni muzej zatvoren. On jeste bio zatvoren za publiku i to je bila pogrješna odluka. Moglo je da se radi, kao što sada planiramo, sukcesivno otvaranje prostora, ali nije bilo neophodno da se Narodni muzej zatvori - ističe Bojana Borić Brešković.

Iako ne želi da govori o imenima onih koji su muzej zatvorili, smatra da neko zbog toga mora da snosi odgovornost.

- Nijesam dužna da dajem takve komentare, ali stvarno mislim da neko mora da snosi odgovornost. Tolike generacije odraslih, djece koja su imala 10 godina i do svoje 20 godine nisu ušla u Narodni muzej... Naravno da je neko odgovoran za takvo stanje. Izgubili smo deset godina - navodi direktorka muzeja.

Počinjemo sa izložbama koje još možemo da održavamo u atrijumu Narodnog muzeja. Imaćemo izložbu 10. maja posvijećenu karikaturi 20, vijeka. Biće to prilika da se vide djela Bete Vukanović ili Meštrovića, koji su pored svog osnovnog umjetničkog izraza imali i ideju da se bave karikaturom i imaćemo oko 200 izvanrednih primjeraka iz zbirke “Crteži i grafike Narodnog muzeja” - najavljuje Bojana Borić Brešković koja dodaje da će poslije Viminacijuma (18. 5 - 18. 6) izložba o Konstantinu Velikom biti otvorena 2. jula u Beogradu.

- Narodni muzej priređuje u Viminacijumu 18. maja izložbu koja nosi naziv „Konstantin Veliki i Milanski edikt 313 - Rađanje hrišćanstva u rimskim provincijama na tlu Srbije”. Prikupili smo materijal iz deset muzeja, računajući naravno i Narodni muzej u Beogradu, i predstavićemo se najboljim primjercima.

Svjetski rariteti

Na izložbi „Konstantin Veliki“ biće predstavljen jedan od najznačajnijih svjetskih rariteta.

- To je glava Konstantina Velikog, odnosno bista koja je otkrivena 1900. u Nišu. Kao jedan od izuzetnih nalaza s kraja 19. vijeka je i kameja na kojoj je prikazan sam car Konstantin kako jaše na konju pogleda upravljenog u visine, a to je njegova čuvena poza iz doba njegovog najvećeg uspona - navodi Bojana.

(Izvor:Blic)