Evropljani i Azijati nekada koristili jedan jezik
Ilustracija

Tehnologija - Nauka

Evropljani i Azijati nekada koristili jedan jezik

Ljudi u današnjoj Evropi i Aziji nekada su govorili jedan jezik - i to krajem posljednjeg ledenog doba, tvrde naučnici.

Jezici kojima govore milioni ljudi širom Evrope i Azije potiču od jednog pradavnog jezika.

Novo istraživanje pokazalo je da potpuno različiti jezici, kao na primjer engleski i japanski, imaju zajedničko porijeklo, a ono datira prije, otprilike, 15 hiljada godina.

Iz zajedničkog jezika razvilo se sedam novih koji su Formirali pradavnu evroazijsku "superporodicu" jezika, koji su se potom razgranali u jezike koji se danas govore od Sibira do Portugala, navodi Guardian.

Sve nacije u Evroaziji mogu svoje pretke pronaći u grupi ili grupama ljudi koji su živjeli pred 15 hiljada godina, vjerovatno u južnoj Evropi, u trenucima otapanja i povlačenja leda - smatra evolucioni biolog Marc Pagel sa Univerziteta Reading.

Lingvisti dugo raspravljaju o ideji pradavne evroazijske "superporodice" jezika.

Ona je smatrana kontroverznom, jer se mnoge riječi prebrzo razvijaju da bi se sačuvalo njihovo porijeklo.

Većina riječi ima 50 odsto šansi da bude zamijenjena potpuno nepovezanim terminom svakih dvije do četiri hiljada godina.

Neke riječi ipak traju puno duže. Tako je otkriveno da su često upotrebljavane imenice, brojevi i pridjevi, koji su ponekad preživjeli desetine hiljada godina prije nego što su zamijenjeni drugima.

U posljednjem istraživanju upotrebljen je kompjuterski program koji je naučnicima pomogao da predvide riječi koji se mijenjaju toliko rijetko da bi trebale zvučati slično u svim evroazijskim jezicima.

Nakon toga popis je upoređen sa "ranim riječima" koje su rekonstruirali lingvisti. Rezultat je pokazao da su one riječi za koje je bilo predviđeno da će biti slične - to zaista i bile.

Naučnici navode 23 riječi koje su iste u bar četiri od pomenutih sedam jezika u "superporodici".

U pitanju su riječi koje se često koriste, na primjer: "majka" ili "muškarac", ali i neke koje su ih iznenadile svojom dugovječnosti: glagol "pljuvati" ili imenica "crv".

Izvor (Nezavisne novine)