Dašić je saslušan na okolnost sačinjavanja dva različita izvještaja o poslovanju Atlas banke tokom 2013. godine.

Njemu je određeno zadržavanje od 72 sata, nakon čega će biti priveden sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici koji će se izjasniti o pritvoru. Kako je sinoć saopštio glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, Dašić je prema Centralnoj banci napravio lažni izvještaj u kom se navodi da je izloženost Atlas banke prema jednom akcionaru 20 umjesto više od 30 odsto. Kako je objasnio Katnić, interni revizor se sumnjiči za nesavjestan rad jer, na primjer, nije obavijestio Centralnu banku da je solventnost banke manja od zakonom propisanog minumuma od 10 odsto.

 Katnić je istakao da je organizator kriminalne grupe, odbjegli biznismen Duško Knežević, nastojao da u svoje aktivnosti uveže visoke državne službenike, među kojima su pritvoreni viceguverner Velibor Milošević i interni revizor Mladen Dašić. Dašić je interni revizor Atlas banke od 2007. godine, osnivač je NVU Institut internih revizora koji je formiran 2012. godine.

Na mjesto internog revizora, u Atlas banku došao je 2007. iz Centralne banke, gdje je dvije godine radio na poslovima kontrole banaka. On je jedanaesti privedeni u aferi „Atlas“, a među osumnjičenima je i bivši viceguverner Centralne banke Velibor Milošević.

On je do 2008. godine radio u Atlas grupi, kada je prešao u Centralnu banku kao kadar SDP na poslove kontrole banaka. Milošević se sumnjiči da je uzimao novac od Kneževića kako bi podmitio kontrolore da bi napisali pozitivan izvještaj o poslovanju Atlas banke.

 Knežević je za Vijesti saopštio da je Miloševiću dao 100.000 eura da bi parametri Atlas banke bili u granicama dozvoljenog.

Dašić se u fokusu istražitelja našao nakon provjere kompletne dokumentacije o poslovanju Atlas banke i istražitelji su, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, pronašli dva različita izvještaja za 2013. Prema odluci o internoj reviziji u bankama iz oktobra 2008. godine, interni revizor je dužan da, ukoliko utvrdi da postoje nezakonitosti ili kršenja pravila u upravljanju rizicima zbog čega banci prijeti nelikvidnost ili insolventnost, o tome obavijesti Centralnu banku.

Interni revizor radi godišnju i najmanje još polugodišnju reviziju poslovanja banke i dužan je da je čuva u svojoj dokumentaciji.

 Banka je dužna da mu obezbijedi kompletan pristup dokumentaciji potrebnoj za obavljanje revizije. Prema etičkom kodeksu koji je donio Institut internih revizora Crne Gore, te osobe ne smiju svjesno učestvovati u bilo kakvim nezakonitim aktivnostima, niti u radnjama koje bi mogle da umanje nepristrasnost njihove procjene. Dužni su da čuvaju informacije i ne smiju ih koristiti za sticanje lične koristi. Centralna banka je, prema podacima, nadzirala Atlas banku još od 2011. godine i iz izvještaja Državne revizorske institucije o kontroli rada CBCG vidljivo je da je taj regulator tokom 2013. godini imao 12 redovnih i dvije vanredne kontrole ukupno 10 banaka, među kojima i Atlas banke. Da nešto nije bilo u redu sa likvidnošću Atlas banke pokazuje i izvještaj eksternog revizora KPMG, koji je dao mišljenje sa rezervom za poslovanje te banke u 2013. godini, zbog toga što je za 2,88 miliona eura precijenila neto rezultat i kapital banke u toj godini.

Osim toga uložila je 974.000 eura u svoju kiparsku firmu Atlas Financial Services Limited, 5,4 miliona eura u Invest banku Montenegro, zbog čega je izloženost prema tom njenom akcionaru postala veća od 30 odsto, a u IBM banku Moskva je uloženo 11,3 miliona eura, s tim što je taj novac zarobljen već početkom 2014. godine, kada su tamošnje finansijske vlasti suspendovale dozvolu za rad toj banci. Izloženost prema jednom akcionaru i povezanim licima u 2013. godini bila je 30,07 umjesto zakonskih 10 odsto. Riječ je o plasmanima Atlas banke u IBM-u od 5,4 miliona eura.

Atlas banka je 2013. godine imala 12,7 miliona eura kratkoročnih kredita odobrenih povezanim firmama, od čega tri miliona bolnici Meljine, 1,4 miliona Univerzitetu Mediteranu, 1,5 miliona Jadranskom sajmu, 2,6 miliona RR Gradnji Podgorice i 380.000 eura Dušku Kneževiću. Ukupna potraživanja ove banke od povezanih lica iznosio je 32 miliona eura, što je bilo četvrtina ukupnih potraživanja banke. Istraga protiv Kneževića i njegovih saradnika pokrenuta je krajem decembra.

Osim Kneževića, pod istragom su i njegovi saradnici Đorđe Đurđić, Marko Nikolić, Brankica i Biljana Bašović, Petar Knežević, Tomica Knežević, Miodrag Knežević, Vlatko Rašović. Prijave su podnijete i protiv Almira Kaluđerovića, Tomislava Žižića, Elvira Kalamperovića, Andrije Kneževića, Andreja Kononenka, Ariska Timofejeva, Olge Udilove, Ekatarine Petrovne Kononenko, Zvonka Gobeljića i Nebojše Šovrana. Pritvor je određen Kalamperoviću, Miloševiću, Miodragu Kneževiću i Đurđiću. Za stranim državljanima protiv kojih je podnijeta prijava biće raspisane potjernice ukoliko se ne jave istražiteljima i objasne koja je bila njihova uloga u poslovima koji su zakinuli budžet Crne Gore za višemilionske iznose.

Izvor:Pobjeda