Psihološkinja Andrijana Raković kaže, da je evidentirano 97 maloljetnika asocijalnog ponašanja, dok ih je u 2017. bilo 82. Maloljetnici najčešće krše Zakon o bezbjednosti saobraćaja (vožnja automobila bez vozačke dozvole).

"Registrovane su i krađe, teške krađe, razbojništva…" - navodi Raković. Stručnjake zabrinjava što se povećava broj povratnika među maloljetnim učiniocima krivičnih djela.

"Prošle godine Centar za socijalni rad registrovao je 35 maloljetnika u recidivu, od kojih su njih čak 19 višestruki recidivi. Osim najučestalijih - krađa, teška krađa, razbojništvo, evidentirana su i mučenja životinja i falsifikovanje isprava" - kaže Raković. Stručni tim Centra za socijalni rad (psiholog, pedagog i socijalni radnik) obavlja savjetodavne razgovore sa počiniocima.bRaković navodi da je ,,najvažnija komunikacija i dobri odnosi unutar porodice i to prije nego što dođu u sukob sa zakonom“.

"Centar za socijalni rad je "treća stanica“ na kojoj se zaustavlja maloljetnik koji je u sukobu sa zakonom. Prvi do informacija dolaze nadležni u Upravi policije, potom tužilac koji odredi da li ima elemenata krivičnog djela, nakon čega Centar dobija obavještenje od tužioca. Naš tim potom daje mišljenje o podobnosti, odnosno procjenu ličnosti maloljetnika. Kada su u pitanju maloljetnici ispod 14 godina, koji su krivično neodgovorni, reagujemo tako što na razgovor pozivamo maloljetnika sa roditeljima", objašnjava Raković proceduru.

Prema njenom iskustvu, roditelji su spremni da sarađuju. "Ipak, naročito je teško kada su u pitanju recidivi - tada roditelji prepoznaju sopstvenu nemoć, pa ta saradnja izostane. U Centru očekujemo da oni i mimo institucionalne podrške samostalno rade u interesu svog djeteta, da vaspitni uticaj bude prisutan, da razgovaraju i posvećuju mu vrijeme."

"U većini slučajeva prepoznaju krivca u sebi. Iako pravila nema, praksa pokazuje da se asocijalno ponašanje mladih koji od ranog doba dolaze u sukob s zakonom, izraženije manifestuje kod djece koja potiču iz disfunkcionalnih porodica u kojima je izostao vaspitni uticaj roditelja ili staratelja", kaže Raković.

Zakon o postupanju prema maloljetnim licima propisuje vaspitne mjere, mjere pojačanog nadzora i institucionalne mjere. Vaspitne mjere podrazumijevaju sudski ukor, kao i mjere posebne obaveze, dok mjere pojačanog nadzora podrazumijevaju veću kontrolu od organa starateljstva ili zakonskog zastupnika, te odlazak u dnevni boravak odgovarajuće ustanove ili organizacije za vaspitanje i obrazovanje maloljetnika.

"Institucionalne mjere su upućivanje u institucije zavodskog tipa, nezavodskog tipa ili maloljetnički zatvor", navodi Raković.

Institucije zavodskog tipa u Crnoj Gori su Centar za djecu i mlade ,,Ljubović“ u Podgorici, a i dio ZIKS-a u Spužu prilagođen je za izvršenje krivičnih sankcija u sklopu kojeg je maloljetnički zatvor.

Izvor: Pobjeda