Đukanović jervi dobitnik specijalnog, novog izdanja ove nagrade koja je najveće priznanje koje Jevrejska evropska asocijacija dodjeljuje istaknutim ličnostima.

Đukanović je kazao da nagradu doživljava kao priznanje svim građanima bnaše zemlje, koji su doprinijeli da multuetnička Crne Gora bude jedina repulika u kojoj nije bilo ratnih sukoba razaranja u vrijeme krvavog raspada Jugoslavije. Podsjetio je da je Crna Gora zahvaljući tome obnovila nezavisnost, povratila međunarodno priznanje, postala članica NATO-a i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

"Postali smo i vodeća ekonomija u regionu i jedna od prestižnih turističkih investicionih destinacija sa visokim učešćem stranih investicija u BDPu. Strani partneri danas Crnu Goru nazivaju zemljom dobrih vijesti, sidrom stabilnosti Zapadnog Balkana i uspješnom evropskom pričom i", rekao je Đukanović.

On je podsjetio da je Crna Gora od 2011. godine bogatija za prvu Jevrejsku zajednicu jednu od najmlađih i najmanjih na svijetu, i podsjetio na njenog osnivača Jaše Alfandarija.

"Ona je vrijedan pokazatelj napretka nove Crne Gore. Drago mi je što o tome danas mogu svjedočiti njen novi predsjednik Đorđe Raičević, i prvi crnogorski rabin Ari Edelkof, koji su ovdje sa nama. Ubrzo nakon osnivanja s Vladom je potpisan ugovor o međusobnim odnosima. Judaizam je priznat kao jedna od zvaničnih religija u državi, a Jevreji imaju punu autonomiju u regulisanju vjerskih i nacionalnih odnosa sa svim pravima i obavezama koji iz toga proističu, što dodatno obogaćuje naš društveni život i učvršćuje multietnički i multivjerski sklad", kazao je Đukanović.

Naglasio je da se Crna Gora ponosi time što u njoj nikada nije bilo antisemitizma.

"Posebno činjenicom da smo jedna od dvije države u Evropi u kojoj je bilo više Jevreja poslije, nego uoči Drugog svjetskog rata. Bilo je to vrijeme u kom su se Crnogorci i Jevreji zajedno borili protiv nacističke i fašističke pošasti. Ponosni smo na crnogorski antifašistički ustanak 13. jula 1941, za koji je Žan Pol Sartr rekao da je bio događaj koji je upozorio čovječanstvo kojim putem treba da ide. I mnogi Jevreji su trajno obilježili našu istoriju u vrijeme partizanskog ratovanja, kao braća i sestre Baruh, Moša Pijade, ili Lujo Davičo koga su fašisti strijeljali u mom rodnom gradu Nikšiću. Antifašizam je istorijska vertikala moderne crnogorske državnosti i svekolikog našeg postojanja, koju s ponosom baštine današnje generacije, neprekinuta spona koja trajno povezuje crnogorski i jevrejski narod", kazao je crnogorski predsjednik.

Podsjetio je i na dugu tradiciju prisustva Jevreja u Crnoj Gori, čiji tragovi vode do drevne Duklje.

"Jedan od velikana jevrejske kulturne baštine, Šabataj Cevi živio je u 17. vijeku u Ulcinju, gdje se pretpostavlja da je i sahranjen. U vrijeme španske inkvizicije Jevreji su na našim prostorima nalazili svoje utočište. U gradu Kotoru, koji se nalazi u zalivu za koji je čuveni engleski pjesnik pisao da se najljepši susret kopna i mora kad je bog stvarao svijet desio baš tu, već vjekovima se s pijetetom održava i uređuje jevrejsko groblje. Smatra se da je to jedinstven primjer u svijetu da jevrejsko groblje održavaju oni koji nijesu Jevreji", naglasio je crnogorski šef države.

Prema njegovim riječima u Crnoj Gori živi, boravi i radi više stotina Jevreja, ali iz godine u godinu dolaze desetine hiljada turista iz Izraela, s kojim nas vezuju odnosi prijateljstva i uzajamnog poštovanja. Dodao je da u našu zemlju dolaze Jevreji iz cijelog svijeta i da se od prošle godine po prvi put u Crnoj Gori proslavlja Hanuka, kao u svim velikim gradovima.  Takođe, Jevrejska zajednica je obilježila ove godine Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, uz jasne poruke državnog vrha tim povodom.

Đukanović je kazao i da je u planu je izgradnja prve sinagoge u Crnoj Gori, i najavio da će država sa zadovoljstvompodržati inicijativu rabina Edelkofa da u Crnoj Gori bude Jevrejski centar za Balkan i još neke druge evropske zemlje.

Crnogorski predsjednik je istakao da se Crna Gora prepoznaje kao sigurno mjesto za pripadnike svih nacija i religija, na šta smo izuzteno ponosni.

"Posebno u ovom vremenu velikih izazova, širenja populizma i jačanja desničarskih pokreta u Evropi i svijetu. I neskrivenog antisemitizma, od kojeg nijesu imune ni najrazvijenije demokratije. Zabrinjavajući su podaci istraživanja u sedam evropskih zemalja koje je potkraj prošle godine za CNN sprovela jedna poznata agencija. Čak jedna trećina Evropljana, prema tom istraživanju, ne zna ništa, ili zna vrlo malo, o holokaustu i masovnom ubistvu 6 miliona Jevreja 30-tih i 40-tih godina prošlog vijeka. Bila bi najveća greška smatrati da je antisemitizam opasnost samo za Jevreje. To je opasnost prije svega za Evropu i njene suštinske vrijednosti izgrađivane distanciranjem od strahota koje su porodili nacizam i fašizam. U krajnjem, to je civilizacijsko pitanje savremenog čovječanstva i njegove budućnosti", kazao je Đukanović i dodao sa je Crna Gora  mala zemlja sa velikom nadom da svi zajedno možemo dati doprinos izgradnji Evrope slobodne i u miru, izgradnji boljeg svijeta.

"Svjesni mudre jevrejske izreke da je od uspjeha do neuspjeha jedan korak, a od neuspjeha do uspjeha dugačak put, mi na tom putu moramo zajedno istrajati, ako želimo dobro svojoj djeci, svojim narodima i zemljama širom svijeta", poručio je crnogorski šef države.