U Japanu je to sve samo ne proceduralno pitanje, jer naziv novog doba ima opipljive posljedice na svakodnevni život Japanaca i nacije.

Japan je jedina zemlja na svijetu koja još koristi imperijalni kalendar. U najvećem dijelu svijeta je 2019., ali u Japanu je Heisei 31, odnosno 31. godina Akihitove vladavine.

Iako se u Japanu koristi i gregorijanski kalendar, carski datumi nalaze se na vladinim dokumentima, novinama i na komercijalnim kalendarima.

Od uspostavljanja takvog sistema brojanja vremena u sedmom stoljeću, Japan je imao gotovo 250 doba.

Carevi su u prošlosti znali resetiovati kalendar usred svoje vladavine, nakon prirodnih katastrofa i kriza. No u novijoj istoriji doba traju cijelu monarhovu vladavinu.

Obično se ime novog doba objavi neposredno nakon careve smrti. Tako je 7. januara 1989. kada je umro car Hirohito u Japanu bila 64. godine Showe, kako je nazvana njegova vladavina. Preko noći je tako započelo doba Heisei.

Ovoga puta situacija je drugačija. Ahikito, 125. japanski car, poželio je da abdicira zbog pozne dobi i narušenog zdravlja. Pošto se to u Japanu nikada nije dogodilo morao je biti usvojen poseban zakon koji je caru omogućio da tron za života ustupi sinu.

Princ Naruhito stupiće na Prijestolje Krizantema 1. maja. Naziv njegovog doba biti će objavljen u ponedjeljak, 30 dana uoči krunidbe, a nagađanja kakvo će ime biti traju već mjesecima.

Među ostalima, posebno su za to zainteresovani proizvođači kalendara koji već pripremaju proizvode za 2020. godinu.

Nova carska era će biti prva nakon IT revolucije, pa se na tranziciju priprema i tehnološki sektor.

Foto: EPA-EFE

Težak izazov

Odluka ostarjelog cara da abdicira pružila je stručnjacima vremena za razmišljanje o biranju novog imena, što je inače moguće jedino ako se zna da je car na umoru.

Taj zadatak pada na vladu, a ne na carsku palatu. Kao i u ostalim stvarima koji se tiču carske porodice, i to je pitanje obavijeno tajnom.

Izazov nije jednostavan jer stručnjaci moraju zadovoljiti stroge uslove. Ime ere mora imati dva simbola japanskog pisma, biti lako za čitanje i pisanje i ne biti neko uobičajeno ime.

Novi naziv najvjerovatnije neće početi s prvim slovom neke od prošle četiri ere: Heisei, Showa, Taisho i Meiji.

Pošto se ime svakog doba smatra svetim, svaki naziv koje je ranije odbijen ne može se ponovno predložiti.

Jedan od rijetkih koji je upoznat s procesom je Junzo Matoba, bivši birokrata koji je pomagao u pronalasku novih imena za doba nasljednika cara Hirohita.

'Neki su smatrali da je bezobzirno razmišljati o idućem dobu' dok je car još uvijek živ, otkrio je Matoba za AFP. Matoba se savjetovao sa stručnjacima o azijskoj istoriji i književnosti, cijelo vrijeme radeći u tajnosti.

Potraga je svedena na tri naziva, a kad je Hirohito preminuo 7. januara 1989. odbor stručnjaka, političara i ministara brzo je prihvatilo Heisei, što znači "biti miroljubiv unutar i izvan države".

Vjeruje se i da sadašnja japanska vlada već duže ima listu naziva, no usprkos velikom interesu nije željela otkriti prijedloge.

"Japanci vole resetovati stvari", zaključuje Matoba.

"Novo doba, novi način razmišljanja".

Izvor: Agencije