NATO je osnovan potpisivanjem Sjevernoatlantskog sporazuma u Vašingtonu 4. aprila 1949. godine, osnovalo ga je 12 država tadašnjeg zapadnog bloka. Sedam decenija kasnije, NATO je i dalje jedna od najuticajnijih vojno-političkih organizacija u svijetu i okuplja 29 država među kojima je i Crna Gora.

U sjedištu NATO-a u Briselu u završnoj su fazi pripreme za prijem Sjeverne Makedonije kao 30. članice saveza.

Cilj NATO-a je očuvanje sigurnosti i suvereniteta članica vojnim i političkim sredstvima. Ključna odredba Sjevernoatlantskog sporazuma o kolektivnoj sigurnosti, odnosno njegov Peti član u kojem se navodi da će se oružani napad na jednu ili više članica smatrati napadom na sve članice.

Prvobitno je NATO osnovan kako bi se zaustavilo širenje vojnog i političkog uticaja tadašnjeg Sovjetskog saveza, a vremenom se ta organizacija suočila sa mnogo složenijim izazovima i nerijetko je njena efikasnost predmet rasprava.

Završetkom Hladnog rata i raspadom Sovjetskog saveza, NATO saveznici su osjetili relaksaciju pritiska i drastično su smanjili izdvajanja za sektor odbrane.

Ruska aneksija Krima 2014. godine je bio svojevrsni signal NATO-u da je vječna sigurnosna prijetnja i dalje živa. Iste te godine na samitu u Varšavi lideri članica NATO-a su usaglasili načelo da godišnje za odbranu izdvajaju po najmanje dva posto bruto nacionalnog proizvoda.

Još jedna od prekretnica za trend sve većih izdvajanja za odbranu unutar Saveza bile su i izjave američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućem preispitivanju opravdanosti postojanja NATO-a. Tramp zagovara ravnopravnu raspodjelu troškova unutar NATO-a i poručuje kako SAD doprinosi najviše u toj organizaciji, ali da njegov doprinos nije bezuslovan.

Trenutno su sve članice NATO-a počele povećavati budžetska izdvajanja za odbranu. Prema zvaničnim podacima, NATO je od 2016. godine potrošio 41 milijardu dolara dodatnih sredstava. Očekuje se da do kraja ove godine to poraste i na 100 milijardi dolara. Prošle godine je sedam članica ispunilo obećanje o izdvajanju dva posto BDP-a za odbranu.

Suočen s novim izazovima koji imaju i globalni karakter, NATO je primoran da funkcionalnost i efikasnost ostvaruje stalnim ažuriranjem i prilagođavanjem.

Na prošlogodišnjem samitu NATO je u Briselu usvojio niz važnih odluka o modernizaciji i adaptaciji rukovodeće strukture. Članice su odobrile inicijativu povećanja stepena spremnosti NATO-a, a što se posebno odnosi na sposobnost brzog i adekvatnog odgovaranja na moguće prijetnje iz Rusije.

Inicijativa predviđa stepen spremnosti da u roku od najviše 30 dana za angažman bude spremno po 30 mehanizovanih bataljona, vazdušnih flota i mornaričkih brodova.

NATO je najavio i intenzivnije učešće u borbi protiv terorizma u svijetu, a misija obuke u Iraku je jedan od važnijih iskoraka u tom pravcu.

S ciljem jačanja, ali i pokazivanja spremnosti, NATO i dalje pridaje veliku važnost provedbi vojnih vježbi. Prošle godine su saveznici izveli više od 100 takvih vježbi, uključujući i najveću od njih koja je izvedena u Norveškoj. Poznata pod nazivom “Trident Juncture“, Bila je to najveća vojna vježba od završetka Hladnog rata. Učestvovalo je 50.000 vojnika, 250 aviona, 65 brodova i 10.000 vojnih vozila.

Kako bi zadržao i povećao uticaj u svijetu, NATO i dalje sprovodi politiku otvorenih vrata.

Zemlje koje žele postati punopravna članica NATO-a trebaju biti iz Evrope, imati demokratski sistem i kapacitete i želju da doprinesu sigurnosti euroatlantske regije.

U tom kontekstu, Sjeverna Makedonija je već jednom nogom ušla u NATO, i do statusa punopravnog članstva je dijeli samo proces ratifikacije protokola u nacionalnim parlamentima članica.

Potencijalne buduće članice NATO-a su Gruzija, Bosna i Hercegovina i Ukrajina.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tvrdi da je taj savez najjači u iistoriji i svoj uspjeh postiže adaptacijama na novonastale izazove.

Vojni savezi kroz istoriju su tradicionalno imali kratke vjekove, a NATO se može pohvaliti činjenicom da odolijeva izazovima i djeluje već sedam decenija.

Izvor:Anadolija