Čišćenje imanja, paljenje površina zbog uvriježene teorije da će bolje roditi pečurke, ili prosto nemar ili namjera, tek dima i vatre nije falilo. Najteže je, prema procjenama, bilo na području kolašinske opštine gdje je gorjelo na razuđenom terenu. Iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a je saopšteno da je u periodu od 22. do 24. marta došlo do pojave 130 požara na otvorenom prostoru koji su u najvećem broju slučajeva izazvani od strane građana prilikom čišćenja svojih imanja.

Naročito je bilo kritično na području opština Danilovgrad, Kolašin, Budva, Nikšić, kao i glavnog grada Podgorica, što je dovelo do toga da je nekoliko požara ugrožavalo stambene objekte i druga materijalna dobra. Ističu da je situacija na ugroženim područjima zahtijevala višednevni neprestani rad pripadnika službi zaštite i spašavanja u svim jedinicama lokalne samouprave, kao i za ovaj period neočekivani angažman jedinice za gašenje požara iz vazduha Ministarstva unutrašnjih poslova – Direktorata za vanredne situacije.

Angažovanje navedenih resursa na lokalnom i državnom nivou doprinijelo je sprečavanju nastanka većih materijalnih šteta, pri čemu su već utrošena određena sredstva planirana za period pojačane požarne opasnosti – ljetnji period.

"Napominjemo da će se u narednim danima vršiti osmatranje teritorije Crne Gore iz vazduha helikopterima MUP-a, kao i Vojske Crne Gore koji su opremljeni najsavremenijim uređajima za snimanje terena iz vazduha.

"Takođe, službenici Uprave policije će imati pojačanu aktivnost u smislu patroliranja na prostorima sa povećanim požarnim rizikom, a sve u cilju pronalaska i eventualnog procesuiranja lica koja izazivaju požare na otvorenom prostoru, što se i dogodilo u Budvi kada je jedna osoba procesuirana zbog izazivanja opšte opasnosti", poručuju iz MUP-a.

Direktorat za vanredne situacije apeluje na građane da ne vrše nekontrolisana paljenja na otvorenom prostoru, već da ukoliko imaju potrebe za spaljivanjem određenog otpadnog materijala o tome obavijeste službe zaštite i spašavanja u njihovim opštinama, kako bi se te aktivnosti obavile na kontrolisan i bezbjedan način.

U martu i aprilu pripadnici Službe zaštite i spašavanja Kolašin su gasili 36 požara i imali su ukupno 90 intervencija. Potrošili su 360.000 litara vode gaseći dva automobila, jedan komin i 33 intenzivna požara na otvorenom. Spasili su sve objekte koje su branili od vatre, osim jedne stare kuće u Međuriječju, napuštene i oronule prizemljuše koja je tokom noći izgorjela. Željko Darmanović, komandir Službe zaštite i spašavanja, je i organizovao i gasio i opravljao vozila koja su stajala zbog nepristupačnih puteva. Kaže da je bilo dosta situacija kada su svi vatrogasci bili na terenu jer je gorjelo na više mjesta.

"Intenzivni požari, požari u isto vrijeme kao i nedovoljan broj vatrogasaca, učinili su da moramo angažovati i vatrogasce koji nijesu u smjeni pa je tako registrovano 364 prekovremena radna sata, što danju, što noću", kazao je on.

Mojkovčani ne odustaju od proljećnog čišćenja svojih livada vatrom. Rade to čak i u gradu. Vatrogasci godinama apeluju da se to ne radi, upozoravaju na sve rizike i opasnosti koje to igranje vatrom nosi sa sobom, ali ne pomaže. Preostaje im jedino da gase požare. To i rade, bez predaha.

"Samo prošlog mjeseca smo imali čak 54 požara, koji su krenuli sa livada. Pali se i dalje. Mnogi od njih su prešli i u šume, a bilo je i ugroženih objekata. Svi ti požari su bili na za vozila nepristupačnom terenu, što nam je otežavalo posao. Ipak, sve smo uspjeli da ugasimo, tako da većih šteta na imovini ljudi nije bilo, ali su određenu cijenu platile šume", rekao je rukovodilac Službe zaštite i spašavanja Dragan Marković. Očigledno je, dodao je on, da se radi o namjerno izazvanim požarima koji su izmakli kontroli prilikom čišćenja livada.

U nedjelju, 31. marta vatrogasci su bili na 20 intervencija i taj dan je rekordan po broju požara u posljednjih pet godina. Prošlog vikenda gasili su požare na 32 lokacije.

"Služba zaštite ima ogromne materijalne troškove, od goriva, rezervnih djelova, prekovremenih sati. Samo za prošli vikend i ponedjeljak potrošili smo 500 litara goriva za naša vozila. U krajnoj liniji sve to plaćamo mi, građani", kazao je Goran Čavić, komandir pljevaljske Službe zaštite.

Čavić dodaje da prema podacima Službe zaštite u martu je bilo 89 intervencija, a taj trend nastavljen je i početkom aprila, pa postoji bojazan da se taj broj premaši.

"Mi smo već kontaktirali policiju i oni su se aktivno uključili i već rade na tome, jer postoje osnovane sumnje da ima lica koja namjerno podmeću požare", kazao je Čavić.

On je još jednom upozorio građane da se spaljivanje vegetacije obavlja u mirnim danima, kada nema vjetra, što dalje od kuće, da se materijal koji se spaljuje treba izolovati, da dvorište kuće i pomoćnih objekata treba urediti i očistiti od prošlogodišnje sasušene trave.

Situacija je alarmantna i u Bijelom Polju. Služba zaštite i spašavanja u je od prvog marta imala 132 intervencije. Uglavnom se intervenisalo na gašenju šumskih i livadskih požara. Komandir te službe Milonja Rakonjac pojasnio je za Pobjedu da su gasili 81 požar na šumskim kompleksima, dok su 25 puta gasili vatru koja je zahvatila nisko rastinje, u tri slučaja su gasili požare na sijenu, pri čemu je, kako je rekao, izgorjelo vlasnicima više od 100 tovara.

Požari su pričinili veliku materijalnu štetu na svim područjima bjelopoljske opštine.

"Gasili smo vatru gotovo na svim lokacijama počev od Stožera, u selima duž Vraneške doline, preko Koritske i Sipanjske visoravni prema bistričkom kraju i dalje prema obroncima planine Lise. Nažalost, na nekim lokacijama nijesmo uspjeli da stignemo na vrijeme i izgorjelo je 9 pomoćnih objekata i štala. Na nekim lokacijama uspjeli smo da blagovremenom intervencijom spasimo stambene objekte", kazao je Rakonjac. 

Izvor: Pobjeda